1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Skuplja nego Grčka - Hypo Alpe Adria

Posrnula Hypo Alpe Adria banka postaje sve veće opterećenja za austrijsku državnu blagajnu. Sad bi u pomoć trebale uskočiti i privatne banke u Austriji što ne nailazi na pretjerano oduševljenje.

"Hypo nas košta više nego Grčka" je još prije dvije godine zavapila tadašnja austrijska ministrica financija Maria Fekter. Bečki dnevnici redovito u opisivanju koruške banke upotrebljavaju pojmove poput "propasti" ili "katastrofe". Ni novi ministar financija Michael Spindelegger nema suvislog rješenja za ovu financijsku rupu bez dna.

"Bad bank" za Hypo Alpe Adriju

No tzv. "task force" koji po nalogu države pokušava pronaći rješenje za financijsko ublažavanje štete koju je nanijela Hypo Alpe Adria Bank, je došao na ideju da bi u saniranju ove banke mogli pomoći ostali austrijski kreditni instituti. "Na prijedlog naše radne grupe se vode pregovori o sudjelovanju drugih banaka. Nadam se da će pregovori teći brzo", kaže Spindelegger.

No iako najavljuje žurnost, kritičari dosadašnjim vladama predbacuju da je po pitanju rješavanja Hypo Alpe Adria problema dosad djelovala nedopustivo sporo. A od 2009. kad je definitivno propala prodaja Alpe Adrie bavarskoj BayerLB, ova avantura je austrijske porezne obveznike stajala milijarde eura. Rješenje se sada traži u nekoj vrsti "bad bank" u koju bi bili pohranjeni svi "truli" papiri Hypo Alpe Adria Bank. I upravo na konstrukciji te "bad bank" bi financijski trebale sudjelovati i ostale austrijske banke.

Ceh plaćaju građani

Michael Spindelegger (lijevo) s austrijskim premijerom Wernerom Faymanom

Michael Spindelegger (lijevo) s austrijskim premijerom Wernerom Faymanom

Vladine grupa govori o oko 300 milijuna eura godišnje koliko bi austrijske banke trebale uplaćivati u "bad bank" s Hypo Adrijinim papirima. No banke kao protuuslugu traže smanjenje državnih davanja za banke. A upravo je ova mjera bila i jedna od slamki spasa koje je država uvela kako bi sredila vlastite financije. "Ovako ili onako, ceh će na kraju platiti građani", kaže Gottfired Haber sa Sveučilišta u Kremsu za ORF. "Ako se sudjelovanje banaka u spasu Alpe Adrije kompenzira poreskim olakšicama, banke će imati neutralnu bilancu. Ali troškove snose porezni obveznici", zaključuje Haber. Oporba ovaj postupak Vlade u Beču naziva "šminkanjem mrtvaca" i pokušaj skretanja pozornosti sa stvarnih troškova posrnule banke. Mnogi naime strahuju da se Hypo Adria Bank krije još mnoga neugodna (i skupa) iznenađenja.