1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Skopje i Atena i nakon dogovora Beograd-Priština bez pomaka

Javnost u Makedoniji ne očekuje da bi dogovor Beograd-Priština mogao „zaraziti“ Skopje i Atenu kako bi, po istom receptu, riješili vječiti problem oko imena Makedonija.

Skoplje

Skoplje

Da li dogovor Beograda i Prištine, koji je Srbiji dodatno odškrinuo vrata prema Bruxellesu, a Kosovu približio europske integracije, može biti i pozitivan impuls i poruka za cijelu regiju, recimo za Makedoniju? Na to pitanje nema ni jedinstvenog niti jednostavnog odgovora. Svi se slažu da je dogovor povijesni, da će on smanjiti tenzije i u Makedoniji, ali ne vjeruju da će uspjeti utjecati i na Skopje i Atenu da po istom receptu riješe spor oko imena Makedonija.

Skoplje i Atena "imuni"

Abdurahman Aliti

Abdurahman Aliti

Prema diplomatskim izvorima, dogovor predstavlja „spektakularni poticaj“ za Makedoniju zaglavljenu u sporu za koji nitko u toj zemlji ne vjeruje da će biti riješen. „Dogovor Beograd-Priština imat će pozitivan utjecaj na Skopje jer pokazuje dvije stvari: prvo, da se i realne i navodne razlike mogu prebroditi, odnosno da se i u tzv. identitetskim pitanjima može postići diplomatsko rješenje. Drugo, nakon tog dogovora pritisak iz različitih veliko-etničkih struktura, u potpunosti gubi energiju“, smatraju ti diplomatski izvori. Ipak, analitičari iz Makedonije su pesimisti. Abdurahman Aliti, bivši ambasador i dobar poznavatelj prilika na Balkanu, ne očekuje da će dogovor Beograd-Priština imati bilo kakav utjecaj u Makedoniji: „Dogovor uređuje odnose između Prištine i Beograda i nema nikakav efekt na Makedoniju. Ne vjerujem da će taj primjer predstavljati stimulans makedonskoj vladi da iz njega izvuče pouke jer imam dojam da ona i nije zainteresirana za eurointegracije. Na sreću, na Balkanu postoji ogroman interes u pogledu stabilnosti i to ulijeva nadu da će se procesi dezintegracije spriječiti“, kaže Aliti.

Pandorina kutija

Analitičar i diplomat Arsim Zekoli smatra da ključno pitanje koje će se postavljati nakon sporazuma Beograd-Priština glasi: zašto takva pravila ne važe i za nas? „Zašto Albanci u Makedoniji, Grci u Albaniji, Makedonci u Grčkoj, Turci u Bugarskoj, Bugari u Srbiji i Albanci u Preševu ne mogu imati ista prava kao i Srbi na sjeveru Kosova? Da li barunica Ashton, u cilju postizanja kakvog-takvog uspjeha, kratkovidno i naivno ili s namjerom, u stvari otvara Pandorinu kutiju na Balkanu“, pita se Zekoli.

To pitanje u Makedoniji zatvoreno je Ohridskim dogovorom, podsjeća sveučilišni profesor Zvonimir Jankulovski. On je jedan od onih koji smatraju da je dogovor između Prištine i Beograda povijesni korak na putu stabilizacije Balkana i rješenje za odnose između Kosova i Srbije. „Sam dogovor otvara mnogo pravnih nedoumica po pitanju njegove implementacije i održivosti, ali ipak je to značajan iskorak za stabilnost u regiji, posebno kada je riječ o sigurnosnim prijetnjama u Republici Makedoniji. To rješenje treba ostati ekskluzivan način za uređenje odnosa među zajednicama na Kosovu, ali nikako ne bi smjelo isprovocirati iste ili slične zahtjeve manjinskih etničkih zajednica u Makedoniji, s obzirom na to da smo mi to pitanje riješili Ohridskim sporazumom. Taj dogovor (Beograd-Priština op.ur.) se ne može staviti u korelaciju s makedonsko-grčkim sporom oko imena, s obzirom na to da se radi o dijametralno suprotnim pitanjima koja su predmet dogovora. Ipak, usprkos pozitivnim očekivanjima od dogovora Beograd-Priština, ostaje gorka spoznaja da se u međunarodnim odnosima nastavlja s politikom 'batine i mrkve'. Kreativnost koju je ovoga puta manifestirala Europska unija u cilju stabilizacije Balkana, bit će model po kojem će se rješavati ovakva i slična otvorena pitanja u Uniji“, zaključuje Jankulovski.

On se nada da će dogovor biti trajno rješenje odnosa između Prištine i Beograda, a ne zamrznut problem koji u bliskoj budućnosti može eksplodirati što bi imalo posljedice po sve, prije svega u regiji.