Skandalizirao München, uvrijedio Pariz

Slikar Lovis Corinth rođen je točno prije 150 godina. On se ubraja među najznačajnije njemačke umjetnike ranog 20. stoljeća. Bio je suvremenik i suradnik Maxa Liebermanna i smatra se predstavnikom njemačkog impresionizma. No on je i slikar čiji se obiman opus ne može svrstati samo u jednu kategoriju. Baš to se najbolje vidi na velikoj retrospektivnoj izložbi koja je upravo otvorena u Muzeju za likovnu umjetnost u Leipzigu.

Od klanja volova do vrhunske umjetnosti

Svojim visokoerotiziranim prizorima, te jarkim bojama kojima boji svoje slike, Corinth je već 1900. privukao pažnju u Münchenu. Prilično konzervativni okoliš bio je konsterniran, ali godinu dana kasnije u "intelektualnom" Berlinu Corinthove slike bile su senzacija. Ali njegov put prema uspjehu započeo je još u istočnopruskoj provinciji, u kojoj je rođen prije 150. godina. Ulricke Lorenz, povjesničarka umjetnosti i kustosica izložbe u Leipzigu kaže.

"Corinth je rođen u blizini Kalinjingrada, tadašnjeg Königsberga, u jednoj teškoj obitelji. Bio je sin jedinac seljaka i kožara. Corinth priča o svom djetinjstvu u selu Tapiau, gdje je promatrao kako kolju volove, igrao se na golemom imanju svog oca i to je sve vrlo utjecalo na njega. Bilo je jasno da je vrlo nadaren, i da mora odande iz te "ničije zemlje za umjetnost", kako bi to on sam rekao. Otišao je u München i u Pariz i tamo je našao što je trebao."

Pijanac koji je znao uživati u životu

1901. Lovis Corinth se iz Münchena seli u njemačku prijestolnicu, u Berlin. Tamo se upravo razvijala "Berlinska secesija". Bila je to slobodna udruga umjetnika, pod vodstvom Maxa Liebermanna, koja se svjesno suprotstavila tadašnjem akademskom slikarstvu koje je favorizirao i sam Kaiser. Ova je skupina utabala put i za "klasičnu Modernu". Toj je skupini Cornith pripadao zbog svojih ekspresivnih slika.

U Berlinu je svojim putenim aktovima, mitološkim ili često brutalnim biblijskim scenama doživio veliki uspjeh. Ali bio je tražen i kao portretist u tadašnjem visokom društvu. Svejedno, zbunjivao je umjetnički svijet jer ga se nije moglo svrstati ni u koji posebni umjetnički smjer. Upravo zbog svestranosti tema te načina izražavanja, bio je među onima koji su utabali put za Modernu. Direktor Muzeja u Leipzigu opisuje ga kao čovjeka koji, zajedno sa svojom ženom Charlotte, nije bježao od iskušenja. "Volio je uživati u životnim radostima. Mora da je bio teški alkohličar. Često se portretirao s pićem. Činjenica da je sam sebe prikazivao kao dio burleske, pokazuje veliku sposobnost introspekcije, intenzitet i inteligenciju."

Preslobodan i za pariški mentalitet

Prije izložbe u Leipzigu Corinthova djela nedavno su izazvala veliko uzbuđenje u Parizu, gdje je izložba prvo i bila prikazana. Za Francuze, kaže inicijator Serge Lemoine iz Musee d'Orsay, Corinth je bio otkriće. Jer iako je ovaj umjetnik jedan dio svog umjetničkog obrazvanja tijekom osamdestih godina devetanaestog stoljeća stekao u tom gradu, u Francuskoj gotovo da je bio nepoznat.

"U Francuskoj imamo puno umjetnika iz te epohe: Maneta, Moneta, Bonnarda, Gauguina, VanGogha..... U Francuskoj nas ne zanima njemačka umjetnost iz tog vremena. Corinthova umjetnost je vrlo izražajna, intenzivna, To je vrsta umjetnost koja nije baš pasala uz francuski mentalitet."

Izravnost i golotinja Corinthovih slika očito je do sad Francuzima djelovala obsceno. Sad je ovaj njemački slikar između impresionizma i ekspresionizma i u Francuskoj postao pojam - kao prethodnik Moderne. (sk)