1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Sjede li Rumunji i Bugari na već spakiranim torbama?

Od početka slijedeće godine Rumunji i Bugari smiju tražiti posao u svim zemljama Europske unije, dakle i u Njemačkoj. No stručnjaci smatraju da su oni koji su željeli otići, već odavno otišli.

Autobusni kolodvor u Rumunjskoj

Autobusni kolodvor u Rumunjskoj

Nicu bi najradije ostao u svojoj domovini Rumunjskoj. 25 godina je radio kao električar za jednog velikog ponuđača električne energije na zapadu zemlje. To je prije bilo državno poduzeće koje je preuzeo strani investitor. Posljednjih godina je mnogo njegovih kolega dobilo otkaz. 45-godišnjak je isprva mogao ostati: "Ali zbog nedostatka ljudi sam morao raditi dvostruke smjene. Bio sam toliko umoran da sam dva puta zaspao dok sam vozio auto", žali nam se Nicu.

On ne želi da mu objavimo prezime, makar je na koncu i on izgubio posao. Da bi našao novi posao ili kako bi postao samostalni poduzetnik, trebao bi pohađati stručni tečaj za potrebnu kvalifikaciju. To je obavezno, iako se radi području u kojem je radio dulje od dva desetljeća. Tečaj kvalifikacije stoji oko tisuću eura i taj bi novac Nicu trebao platiti iz vlastitog džepa.

Školovanje za električara

Bez 'papira' jedva da ima šanse naći posao u svojoj domovini

To su više nego dvije prosječne mjesečne plaće u Rumunjskoj. "Ne znam, kako da dalje plaćam studij moje kćeri", žali se električar. Zato razmišlja da nakon 1. siječnja 2014. potraži posao u zapadnoj Europi, na primjer u građevini ili poljoprivredi. Ali nije siguran, hoće li se odlučiti na taj korak. "Postoji velika opasnost davas kao stranca s jugoistoka Europe tamo izrabljuju", kaže Nicu.

Od početka slijedeće godine za građaneRumunjske i Bugarske prestaje bilo kakvo ograničenje za zapošljavanje kakve su uvele neke zemlje EU-a, među kojima je bila i Njemačka. Ali Sven-Joachim Irmer, direktor podružnice Zaklade Konrada Adenauera za Rumunjsku i Moldaviju tvrdi kako u Rumunjskoj i Bugarskoj "ljudi ne sjede na već spakiranim kovčezima." Za njega je potpuno normalno da građani Europske unije traže posao ili mjesto za studij u drugim zemljama, ali o nekakvoj "poplavi" kakvu proriču mnogi mediji u zapadnoj Europi neće biti niti traga.

Posao u inozemstvu za Rumunje i Bugare nije ništa novo

Rumunjska i Bugarska su članice Europske unije od 2007. a i prije ovog roka su se građani tih zemalja mogli zapošljavati i u Njemačkoj, ako su zatražili dozvolu rada pri Saveznom zavodu za zapošljavanje. Visokokvalificirane osobe koje bi radile u svom stručnom području, članovi njihovih obitelji i oni koji su se školovali u Njemačkoj već su bili oslobođeni tih ograničenja i mogli su slobodno raditi u ovoj zemlji.

To znači da od 1. siječnja ograničenje nestaje prije svega za nekvalificirane radnike iz Rumunjske i Bugarske koji su do sada smjeli raditi u Njemačkoj samo šest mjeseci u neprekidnom tijeku i to obično kao sezonski radnici. Sada oni mogu tražiti i radno mjesto na kojem bi bili i dulje od tog roka.

Sezonski radnici pri berbi jagoda

I do sada su Bugari i Rumunji smjeli raditi u Njemačkoj, ali samo najviše šest mjeseci. Od sljedeće godine oni mogu potražiti radno mjesto koje bi trajalo duže.

"Razmišljaju" i ostaju u domovini

Ne postoje točne statistike koliko Bugara i Rumunja nakon 1. siječnja 2014 uistinu planira otići u inozemstvo. Po jednom istraživanju OECD-a trenutno u inozemstvu živi već više od tri milijuna Rumunja. U Bugarskoj je nedavno jedan institut za ispitivanje javnog mnijenja proveo anketu o nakanama za odlazak u inozemstvo. Rezultat je pokazao da oko 17% građana Bugarske u dobi između 15 i 55 godina (dakle oko 400.000 ljudi) "razmišlja" da slijedeće godine ode u inozemstvo i potraži posao u nekoj drugoj zemlji Europske unije. Ali to nije ništa novo jer je već 2008. čak petina stanovnika Bugarske željela napustiti domovinu.

Dieter Emmert, direktor bugarske podružnice njemačke tvrtke Grammer smatra da na njemačkom tržištu rada prije svega tehničari i inženjeri iz Bugarske imaju veoma dobre izglede. "Njemačka izlazi iz recesije i hitno treba takvu radnu snagu", misli Emmert. On je uvjeren i kako će iskustvo Bugara u Njemačkoj "kasnije biti dragocjeno u razvoju derutne industrije u Bugarskoj". Ali se i on pita, kako će Bugarska kasnije privući te ljude da se vrate u domovinu?

Tim pitanjem se bavi Mila Natudova. Nakon prakse u upravljanju poduzećem u SAD ona danas djeluje u udruzi "Tu i tamo" koja okuplja građane Bugarske koji su se obrazovali u inozemstvu. Ona priznaje kako su mnogi Bugari koji se vrate u domovinu često razočarani silnom birokracijom, ograničenim mogućnostima napredovanja i niskim plaćama. Natudova smatra da se to mora promijeniti kako bi Bugarska bila privlačna za visokokvalificirane osobe. Ali, usprkos svemu tome, "prema našim ispitivanjima ima sve više ljudi koji su nakon studija spremni vratiti se u Bugarsku", tvrdi Natudova.

Preporuka uredništva