Sirotinja plaća najviše i kad ne bi trebala | Gospodarstvo | DW | 06.12.2007
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Sirotinja plaća najviše i kad ne bi trebala

Što je zemlja siromašnija, to su njezini stanovnici češće primorani na podmićivanje. A najkorumpiranije institucije posvuda na svijetu su parlamenti i političke stranke. Do tih spoznaja dolazi Transparency International.

default

Korupcija – neobuzdana društvena pošast

Anegdota kojom je predsjednica njemačkog ogranka Transparency Internationala Sylvia Schenk započela konferenciju za novinare u Berlinu, na kojoj je predstavljen Globalni barometar korupcije za 2007. godinu, samo je naoko unijela vedrinu u poražavajuće činjenice: «Na putu s aerodroma u hotel taksist me jučer pitao kojim poslom sam u Berlinu. Rekoh mu da radim za Transparency i da ću održati konferenciju za novinare. A on će na to: ‹Da, korupcija je golemi problem, ali se protiv toga ništa ne može učiniti.› To je zapravo bio sažetak rezultata Globalnog barometra korupcije.»

Neobuzdana društvena pošast

Jer, imamo posla s neobuzdanom društvenom pošašću, sa žaljenjem je ustvrdila Huguette Labelle, predsjednica međunarodnog Transparencyja: «Anketirani građani svjedoče o rastućem broju slučajeva mita i korupcije. Čak ih je 17 posto protekle godine bilo suočeno s takvim pojavama u javnom sektoru. To je gotovo dvostruko više nego u prvom izdanju Barometra 2003.» Više nego svaki deseti ispitanik je u protekloj godini dao mito. Kamerun i Albanija s 80 odnosno 70 posto prednjače u poretku Barometra. U Srbiji mito je platio svaki peti. Hrvatska i Bosna i Hercegovina još i dobro prolaze s osam odnosno pet posto.

Siromašni plaćaju najviše mita

«Ali se isto tako pokazuje i da su najsiromašniji slojevi, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama, najteže pogođeni razmjerima mita i korupcije – osobito u zdravstvu, pravosuđu i obrazovanju, dakle u pristupu ključnim uslugama društva», dodaje Labelle. Ta vrsta ucjene u domaćinstvima s niskim prihodima «pojede» i do polovine obiteljskog proračuna. «Ovogodišnji Barometar opet pokazuje da građani najkorumpiranijima smatraju političke stranke i parlamentarne zastupnike.»

Pesimističan pogled u budućnost

No, uočljive su i regionalne razlike pa Nijemci – na primjer – korumpiranijima od svojih zastupnika smatraju privredne menadžere, ali i medije. «Jasno i bez nagađanja možemo reći da su se slučajevi korupcije u Volkswagenu ili Siemensu odrazili na ovogodišnje pokazatelje. To znači da je javna pozornost glede privatnih tvrtki silno narasla», pojašnjava predsjednica njemačkog ogranka Transparency Internationala Sylvia Schenk.

Od svih rezultata ovogodišnjeg Barometra najviše zabrinjavaju pogledi građana u budućnost: «Danas 69 posto njemačkog stanovništva – 24 posto više nego lani – smatra da će se stanje korupcije u iduće tri godine pogoršati. Time smo, nakon Velike Britanije i Nizozemske, najpesimističnija zemlja svijeta.» Isti se rezultat bilježi i u BiH. Da će mita i korupcije biti još i više smatra 40 posto građana Hrvatske i 35 posto stanovnika Srbije.

Vlade ne bude pouzdanje naroda

Najgore je što nigdje – pa tako ni u Njemačkoj – narod nema pouzdanja da će se vlada znati nositi s tim problemom: «Najveći šok – i tu se vraćamo na vozača taksija – izaziva podatak da 77 posto stanovništva smatra kako se vlada nedovoljno i neefikasno bori protiv korupcije. Po tome spadamo među tri zemlje s najgorim procjenama.» Tek nešto optimističniji s prosjekom od oko 60 posto su narodi na prostoru bivše Jugoslavije.

No, borba protiv korupcije, zaključuje Labelle, može uspjeti jedino zajedničkim naporima vlada, organizacija civilnog društva i privatne ekonomije. Istraživanjem za Globalni barometar korupcije u 2007. bilo je obuhvaćeno više od 63.000 ispitanika iz 60 zemalja svijeta.