Siromaštvo u Hrvatskoj

Prihodi kućanstava iz čak 13 županija nalaze se ispod hrvatskog prosjeka, a tek su u Zagrebu i u Istarskoj županiji značajno iznad njega. Trećina kućanstava u Hrvatskoj ima poteškoća u zadovoljavanju svojih potreba, desetini domaćinstava u protekloj je godini nedostajalo novca za hranu a podjednaki ih je broj imao problema s plaćanjem grijanja.

I dok je svaki deseti građanin Hrvatske ekonomski ili socijalno prikraćen, neki su na Bahame, Maršalove otoke i ine off-shore oaze pospremili 32 milijuna eura. To je, nakon Srbije te Bosne i Hercegovine, treća destinacija za hrvatska ulaganja. Ekonomski analitičar Dražen Kalodjera drži kako je riječ o značajnom podatku: «Ali ne za ekonomiste nego, ja mislim, za Državno odvjetništvo. I da bi, zaista, trebalo ispitati kako i zašto ta ogromna količina novaca, relativno ogromna, ide u za nas marginalne ekonomske zemlje.»

Porezna utočišta, kao Kajmanski ili Djevičanski otoci, postaju sve popularnija za pranje novca s čime se dodatno povećava socijalno raslojavanje u zemlji jer je, prema podacima Svjetske banke, oko 10 posto stanovništva od 1998. trajno siromašno, a stopa rizika od siromaštva stalno se povećava pa sada iznosi 17,3 posto.