1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Siromaštvo u starosti - europska realnost?

Bezbrižan umirovljenički život za mnoge u Europi postaje sve neizgledniji cilj. Demografska slika se mijenja na uštrb budućih umirovljenika a i financijska kriza je u dobroj mjeri nagrizla socijalne sustave.

Za nebrojene stanovnike zemalja sjeverne Afrike koji pate od progona, neimaštine i bezizlaznosti, Europa se čini kao obećana zemlja. Tisuće se svake godine uz pogibelj i mnogobrojne opasnosti pokušavaju domoći obala europskog kontinenta. Ovim nesretnicima se zato rasprava oko toga prijeti li stanovnicima Europe siromaštvo može učiniti apsurdnom. I to prije svega zbog toga što se kriteriji oko onoga što se podrazumijeva pod siromaštvom drastično razlikuju, ovisno o tomu s kojeg stajališta se problematika promatra.

Njemački umirovljenici u Španjolskoj

Njemački umirovljenici uživaju u Španjolskoj - slika prošlosti?

No činjenica je da se Europa nalazi u procesu koji se doduše zasigurno drastično razlikuje od prilika u Africi ali koji u sjedištu Europske Unije ipak daje povoda za uzbunu. Prijeteće osiromašenje starijih slojeva društva dosad je svoje korijene nalazilo isključivo u demografskim kretanjima tj. u sve očitijem procesu starenja društva. Odnedavno se međutim i kriza eura sve češće spominje kao ključni čimbenik procesa koji bi sliku bogatih Europljana koji u trećoj životnoj dobi uživaju u plodovima svog rada mogao drastično promijeniti. U sve više europskih zemalja nalazimo sve manje radno sposobnog stanovništva (zbog starosti) uz istodobno povećanje broja nezaposlenih. Posljedica je neminovno sniženje mirovina.

Egzistencija u opasnosti

Prema podacima Europske komisije, svake godine se broj građana starijih od 60 godina poveća za više od dva milijuna. Broj građana starijih od 60 je danas dvostruko veći nego prije 10 godina.

Već danas vlade članica Europske Unije troše više od 10 posto BDP-a za financiranje mirovina s tendencijom porasta. Trenutno u EU-u živi 120 milijuna umirovljenika što je 24 posto od ukupnog broja stanovnika. Još do prije nekoliko godina slika siromašnog umirovljenika teško se dovodila u vezu sa zemljama poput Njemačke ili Velike Britanije. U međuvremenu mnogima u ovim zemljama s posljednjim radnim danom prijeti ne samo pad socijalnog standarda nego i dovođenje egzistencije u pitanje. "Na temelju podataka o strukturi skrbi za starije u većini europskih zemalja, možemo polaziti od toga da će opasnost od siromaštva rasti", smatra Michael Dauderstädt iz Zaklade Friedricha Eberta.

Nestabilan drugi mirovinski stup

Prema sadašnjim pokazateljima, zemlje poput Portugala, Španjolske i naravno Grčke već sad pate od visoke stope siromaštva kod starijih građana i to između 20 i 27 posto. Sadašnji programi štednje bi ovaj postotak mogli dodatno povećati. U Grčkoj je već sad prisutan trend sniženja mirovina. No prema jednom istraživanju Zaklade Friedricha Eberta, od osiromašenja u poznoj dobi ne pate samo stanovnici zemalja u kojima vlada najžešća financijska kriza nego i zemalja poput Velike Britanije. Ovdje je situacija specifična jer je ovdje udio državne mirovine u ukupnoj mirovini relativno nizak. Mnogi se oslanjaju na privatne mirovinske fondove koji su međutim ovisni o kretanjima na financijskim tržištima i podložni oscilacijama. Najbolja situacija je s mirovinama u Nizozemskoj, nešto slabija u Njemačkoj gdje je oko 15 posto umirovljenika pogođeno siromaštvom. Siromaštvom su osobito pogođene žene od kojih mnoge nisu radila, a ako i jesu, tada su bile slabije plaćene od svojih kolega.

EU-ov povjerenik Laszlo Andor

EU-ov povjerenik Laszlo Andor

Dulji radni vijek neminovan

Europska komisija je već reagirala na trend povećanja siromaštva u starosti. 2012. je tako bila proglašena "Europskom godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti". No osim simboličnih projekata, Komisija je predložila i produljenje radnog vijeka. "Svaka zemlja treba sama riješiti problematiku s mirovinama ali postoje principi koji vrijede za cijeli EU i oni jasno idu u smjeru prilagodbe duljine radnog vijeka prosječnom životnom vijeku", smatra Laszlo Andor, u Europskoj komisiji zadužen za socijalna pitanja. Važno je da i zaposleni što dulje ostanu na radnom mjestu. Uzoran primjer po tom pitanju je Švedska koja se može pohvaliti najvišom stopom zaposlenih u životnoj dobi između 55 i 64 godine starosti. Trend je to koji predlaže i Europska komisija. Građani Unije su u svakom slučaju "za". Prema jednom ispitivanju javnog mnijenja, 61 posto građana EU-a pristaje na produljenje radnog vijeka, no pod uvjetom da od toga bude i koristi.