1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Siromašni žive kraće

Ono što su mnogi pretpostavljali sada je i znanstveno dokazano: osobe koje život provedu kao slabo plaćeni radnici žive kraće. Tendencija sve duljeg životnog vijeka u zapadnim zemljama na njih se ne odnosi.

Siromašni građani kopaju po otpadu

Siromaštvo utječe na duljinu života

Statistike već godinama pokazuju da Nijemci žive sve dulje. No to se ne odnosi na one koji zarađuju ispod prosjeka. Kako proizlazi iz odgovora Bundestaga na upit stranke Ljevica o životnom standardu siromašnijih slojeva društva, radnik s nižim primanjima prosječno doživi 75,5 godina starosti. Prije deset godina siromašni radnici su u prosjeku živjeli dvije godine dulje. Trend je na izraženiji u (siromašnijem) istočnom dijelu zemlje.

Boljestojeći žive dulje

Umirovljenik

Siromašni radnik - siromašni umirovljenik

Istodobno se životna dob građana s prosječnim primanjima nije mijenjala dok boljestojeći žive u prosjeku još dulje. Kao radnik s nižim primanjima u statistiku ulaze oni koji zarađuju manje od tri četvrtine prosječnog osobnog dohotka u Njemačkoj. Prosječna godišnja zarada u Njemačkoj je, prema Uredu za mirovinsko osiguranje, za 2011. iznosila 30.268 eura (bruto). Za stranku Ljevice su ovi podaci alarmantni i predstavljaju jasan argument protiv podizanja starosne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina. Zagovornici podizanja starosne granice dosad su se uglavnom pozivali i na sve dulju i dulju životnu dob građana. Matthias Birkwald iz stranke Ljevica smatra da takve tvrdnje "nemaju veze s realnošću". "Odlazak u mirovinu sa 67 nije ništa drugo nego masovni program za smanjenje mirovina koji posebno teško pogađa osobe sa slabijim primanjima i radnike koji su podvrgnuti teškim fizičkim naporima", zaključuje Birkwald.

Malo zaposlenih starijih od 60

Industrijski radnik

Ni stalno zaposlenje ne štiti od siromaštva

Kritičari podizanja mirovniske granice također navode da je i postotak starijih od 60 koji su još zaposleni nizak i da je u padu već nekoliko godina uzastopce. Trenutno je svega nešto više od četvrtine (26,4 posto) starijih od 60 radno aktivno. Udio onih koji su zaposleni na puno radno vrijeme je s 18,7 poso još niži. Stranke koje kritizirau podizanje starosne granice, među kojima je osim stranke Ljevice i najveća oporbena stranka Socijaldemokratska stranka Njemačke drže da odlazak u mirovinu sa 67 dolazi u obzir tek u trenutku kada više više od 50 posto građana i iznad 60 godina starosti bude zaposleno.

Autor: N. Kreizer (AFP, dapd)

Odg. ur.: Željka Telišman

Preporuka uredništva