1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirijska katastrofa

Prije četiri godine Sirijci su se suprotstavili Assadovom režimu. Protesti su se pretvorili u rat s mnogo bojišnica. Na scenu su vrlo brzo stupili džihadisti koji sada jamče Assadov politički opstanak.

Na ogradama i zidovima kuća u gradu Dari na jugu Sirije su se sredinom ožujka 2011. godine pojavili natpisi „Narod želi pad režima“. Neke od njih su napisali učenici koji su kasnije uhićeni. Zbog uhićenja su stanovnici grada izašli na ulice. Snage sigurnosti Assadovog režima su na demonstrante otvorili vatru. To je opet bio povod da se u idućim danima i tjednima još više Sirijaca pobuni protiv okrutnog odnosa vladajućeg režima. I protiv tih demonstracija se režim odlučno borio što je izazvalo spiralu nasilja u kojoj je do danas život izgubilo skoro 250.000 Sirijaca. Zemlju je napustilo četiri milijuna ljudi, unutar Sirije šest i pol milijuna osoba trenutno je u prognanstvu.

Masovna grobnica u Siriji (s posmrtnim ostacima žrtava IS-a)

Masovna grobnica u Siriji (s posmrtnim ostacima žrtava IS-a)

Sirijci odavno ne bježe samo od nasilja Assadovog režima. Istovremeno sigurnost traže bježeći što dalje od zločina koje vrše džihadisti iz skupina kao što su Al-Nusra-front i prije svih „Islamska država“ (IS). Oni se u zaposjednutim područjima nemilosrdno odnose prema svakome koga smatraju „nevjernikom“.

"Standardni repertoar diktatora"

Britanski politolog Nadim Shehadi u intervjuu za DW je rekao da je i sam Assad doprinio tako brzom širenju džihadista u Siriji i susjednom Iraku. Za Assadov režim nije bilo boljeg sredstva kako bi svoj režim „maknuo“ s vatrene linije. „Takvi postupci spadaju u standardni repertoar diktatora. Otvaraju se zatvori i na slobodu puštaju kriminalci i zločinci. Potpiruje se kaos, kasnije se ostavlja dojam da se bori protiv njega i na taj način vraća svoj legitimitet“, kaže Shehadi.

Pogled Međunarodne zajednice na Siriju se zaista umnogome promijenio. U prvoj godini rata su u centru pažnje bila zvjerstva Assadovog režima, a kasnije su u prvi plan došla zlodjela pripadnika „Islamske države“. Odrubljivanje glava, spaljivanje jordanskog pilota i bacanje ljudi sa višekatnica: pripadnici „Islamske države“ svojim su neobuzdanim nasiljem šokirali i muslimane i ne-muslimane.

Kada je teroristička organizacija u ljeto 2014. godine proglasila kalifat, postalo je jasno da borba IS-a za vlast ne poznaje granice. Atentatima u drugim zemljama regije te u Europi, Kanadi i Australiji, džihadisti ne ostavljaju nikakvu sumnju u to da širom svijeta imaju mrežu simpatizera i potencijalnih suboraca koji su spremni djelovati u svako doba i na svakom mjestu.

Vojna akcija protiv IS-a je nužna

Pogledajte video 04:56

Belgijska mladež u 'svetom ratu'

„Islamska država“ je pod pritisak stavila i međunarodnu zajednicu. Međunarodna koalicija predvođena SAD-om je započela borbu protiv džihadista. „Drugo rješenje trenutno ne postoji“, kaže politolog Barah Mikaïl sa instituta FRIDE u Barceloni. Dugoročno problem neće biti riješen isključivo vojnim putem. „Trenutno nemamo napretka ni na političkom planu. Situacija ne izgleda tako da se može zaključiti kako se može pregovarati s `Islamskom državom`“, kaže Mikaïl.

Mikaïl u intervjuu za DW kaže da IS stavlja međunarodnu zajednicu pred dugoročne izazove. Trenutno je važno trajno spriječiti proces novačenja novih pripadnika „Islamske države“. Obzirom na trenutno aktivne borce „Islamske države“ to neće mnogo pomoći jer su oni odlučni da u toj borbi, u slučaju nužde, daju i svoj život. Međutim, simpatizere i potencijalne suborce bi se moglo spriječiti da se priključe IS-u. „To može uspjeti samo uz bolju integraciju u zapadno društvo i ako se na Bliskom istoku riješe središnji problemi poput korupcije ili nezaposlenosti. Ukoliko to ne uspije, „Islamska država“ će i ubuduće privlačiti sve više ljudi“, kaže Mikaïl.

Pod dojmom zločina „Islamske države“ Assad u očima zapadnih država više nije neprijatelj broj jedan. Za razliku od džihadista, on i njegov režim na glasu su doduše kao nelegitimni, ali su „barem“ predvidivi i jamac su regionalne, ako ne i međunarodne stabilnosti. „Obamina vlada je sada jasno stavila do znanja da želi da Bašar al-Assad ostane na vlasti“, kaže Nadim Shehadi i dodaje: „ona u Siriji ne želi novu vladu“.

Assadovo kupovanje vremena

Assadov režim i dalje se bori protiv svojih protivnika. Zbog toga pate prije svih oni ljudi koji žive na područjima pod kontrolom „Islamske države“. Assadov vojni aparat u borbi protiv džihadista nema obzira prema civilima. Gradske četvrti pod kontrolom „IS-a“ su na meti raketnih napada u kojima pored džihadista ginu i civili.

Međunarodna zajednica je i dalje bespomoćna protiv takvih akcija. List Al-Sharq al-Awsat je nedavno objavio gorku bilancu dosadašnjih neuspješnih mirovnih napora UN-ovog izaslanika za Siriju Staffana de Mistura. „Sirijci, osim nekoliko njegovih fotografija na kojim se smije pored Bašara al-Assada, nisu ništa drugo vidjeli. Njegova misija je kap vode na vrućem kamenu“, piše taj list. „Trebala su mu četiri mjeseca da postigne prekid vatre u jednoj četvrti u gradu Aleppu. I to u jednoj zemlji koju se svaki dan iznova uništava“, piše Al-Sharq al-Awsat.

Audios and videos on the topic