1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirija nakon sankcija - nezaposlenost, zatvorene trgovine, eksplozija cijena

Asadov režim brutalno gazi vlastiti narod zbog čega je međunarodna zajednica Siriji uvela sankcije. No, njihove posljedice ponovno se prelamaju prvenstveno preko leđa sirijskog naroda. Mogu li one ugroziti i Asada?

Sirijski prosvjednici nose transparent s natpisom S.O.S.

U Siriji se sve teže živi

Sirijcima se čini kao da su vraćeni u osamdesete godine - tada su police u trgovinama isto bile poluprazne, sve je bilo skupo i nije bilo gotovo nikakvih proizvoda uvezenih sa Zapada. Pod Bašarom el Asadom gospodarska situacija se popravila - bilo je više stranih proizvoda i uopće više robe, prije svega u gradovima. Onaj tko je imao novca, mogao si je puno više toga priuštiti.

Otkako Asad pokušava nasilno ugušiti pobunu svog naroda, SAD i EU stežu pojas sankcija Damasku - što je do sada jedino sredstvo kojim nastoje stati na kraj surovosti sirijskog režima. Sada se vide i prve posljedice tih mjera: prema vladinim navodima, više od 40.000 Sirijaca je ostalo bez posla, cijene vrtoglavo rastu, trgovine su pred zatvaranjem ili su već zatvorile.

Sirijski narod želi demokraciju

Sirijski narod želi demokraciju

 

Vrtoglav porast cijena

Prvi koje ovaj gospodarski embargo pogađa su obični, mali ljudi u Siriji, i to pojačano zahvaljujući odlukama sirijske vlade. Ona je zabranila uvoz automobila i luksuzne robe zbog čega su cijene skočile u nebo: mali osobni automobil, recimo Kia Rio, skuplji je odjednom za 2.600 eura i to iako u Siriji tvrde da ih još ima dovoljno. Vjerojatno i jest tako s obzirom da je nakon početka prosvjeda i brutalnog odgovora režima prodaja pala za 90 posto.

Sony, Philips i Sharp su obustavili prodaju svojih proizvoda u Siriji. Menadžer jednog šoping-centra u Damasku računa da će cijene još raspoloživih uvoznih proizvoda porasti za 40 posto.

Strane kreditne ustanove su u Siriji obustavile poslovanje s kreditnim karticama još ranije. Sirijsko vodstvo pokušava umiriti ljude tvrdeći da je zabrana uvoza luksuznih proizvoda tek privremena mjera i da se radi samo o proizvodima na koje se plaća više od pet posto poreza, no činjenica je da zabrana pogađa jednu četvrtinu cjelokupnog uvoza, osim automobila, i odjeću, namještaj, skuplje namirnice.

Sve za zaštitu deviznih rezervi

Zabrana bi - tako argumentira Damask - trebala zaštititi sirijske devizne rezerve. To, s druge strane, pokazuje da režim sankcije koje je u početku označio kao "beznačajne" ipak shvaća ozbiljno.

Veća opasnost Asadu prijeti od gospodarske krize nego od prosvjeda u srednje velikim gradovima

Veća opasnost Asadu prijeti od gospodarske krize nego od prosvjeda u srednje velikim gradovima

Björn Luley, direktor Goethevog instituta u Siriji koji je u travnju zatvoren, vjeruje da bi na kraju upravo gospodarska situacija mogla biti presudna za događaje u zemlji. "Velike investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Katara su se drastično smanjile. I to bi moglo prije dovesti do brzog prevrata i promjena političke situacije u Siriji nego demonstracije u srednje velikim gradovima", kaže Luley.

Posljedice embarga Europske unije na sirijsku naftu trebale bi se početi osjećati sredinom studenog. Vrlo je moguće da će do tada Sirija naći nove "mušterije" koje će od nje kupovati naftu poput Kine. Stručnjaci računaju da bi sirijske devizne rezerve mogle biti dovoljne za još 16 mjeseci. Upitno je, međutim, hoće li sirijski biznismeni koji su pod Bašarom el Asadom doživjeli procvat gospodarstva u posljednjih 11 godina ostati lojalni režimu i kada izostane dobit. Asadu više ne prijeti samo opasnost s ulice, nego i iz gospodarskih krugova.

Autor: Ulrich Leidholdt, Amman (dd)

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic