1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sirija: Ciljevi Moskve ostvareni, rezultat neizvjestan

Vojni angažman Rusije u Siriji traje skoro godinu dana. Stručnjaci smatraju da je Moskva ostvarila svoje glavne ciljeve, ali rješenje konflikta nije na vidiku.

Nakon napada na konvoj humanitarne pomoći u blizini Alepa, ton između Washingtona i Moskve se ponovo zaoštrio. Stječe se dojam da Rusi žive u "paralelnom svijetu", izjavio je američki ministar vanjskih poslova John Kerry u srijedu (21.9.2016.), nakon sjednice Vijeća sigurnosti u New Yorku. Tako je on opisao razgovore sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim. Prema američkim informacijama, radilo se o zračnom napadu, stoga za njega može biti odgovorna samo sirijska ili ruska vojska, rečeno je ranije u Washingtonu.

Lavrov je prije toga u New Yorku upozorio na opasnost od ishitrenog predbacivanja krivice, rekavši da treba pričekati rezultate opsežne istrage. Rusko Ministarstvo obrane odbacilo je optužbe da je ruska vojska napala konvoj i pokazao prstom na ustanike i SAD. Između ostalog objavili su snimku iz zraka koja navodno pokazuje jedan automobil s minobacačem, koji se nalazi u blizini konvoja.

Uništeni humanitarni konvoj

Rusija opovrgava zračni napad na humanitarni konvoj

Optužbe na račun Moskve i Damaska

Prvi humanitarni konvoj, koji je nakon dužeg vremena bio nadomak Alepa, uništen je. Pri tome je poginulo 20 ljudi. Ustanici podržavaju stajalište Washingtona.

Skupina ruskih aktivista - kritična prema vladi - koja sebe naziva Conflict Intelligence Team (CIT) i prije svega istražuje svima dostupne izvore na internetu, predbacuje Moskvi da ona snosi dio krivice za napad. "Konvoj UN-a je uništen u blizini Alepa zračnim napadima kako Asadovog režima, tako i ruske avijacije", kaže se u jednoj analizi i dodaje: "Navodi ruskog Ministarstva obrane ili nemaju veze s tim slučajem ili su pogrešni."

Primirje uništeno topovskm vatrom

Za Alekseja Malašenka je napad na konvoj zagonetka. "Sve govori u prilog tome da je napad izvela u najmanju ruku sirijska vojska", kaže stručnjak za Bliski istok moskovskog centra Carnegie. Nije isključen ni "ruski faktor", ali to se "ne može jasno dokazati". "Rusija to nikada neće priznati", kaže Malašenko. "Možete li zamisliti da Putin kaže - sorry, pogriješili smo?"

A upravo su to Sjedinjene Američke Države učinile prije nekoliko dana. U subotu je, u napadu savezničkih snaga predvođenih SAD-om na istoku Sirije, prema ruskim navodima, poginulo više od 60 vojnika Asadove vojske. Moskva i Damask su prosvjedovali, Washington je izrazio žaljenje zbog napada. Oba incidenta, koji su se dogodili u razmaku od nekoliko dana, doveli su u pitanje primirje, koje su SAD i Rusija dogovorili u Ženevi i koje je 12. rujna stupilo na snagu. Sirijska vlada je primirje proglasila okončanim i optužila ustanike da su ga prekršili.

Sergej Lavrov i John Kerry

Dogovoreno primirje je propalo.

U tom kontekstu Moskva je ponovo pojačala vojnu nazočnost u regiji. Ministarstvo obrane najavilo je u srijedu da će poslati u Sredozemno more ruski nosač zrakoplova "Admiral Kuznjecov". Ratni brod treba štititi rusku mornaricu ispred sirijske obale.

Glavni motiv - pomoć Asadu

Ovih dana se napunila godina dana otkako je Rusija počela svoju vojnu akciju u Siriji. Tada je svijet odgonetao zbog čega se ruski vojni transportni zrakoplovi i ratni brodovi sve češće upućuju u Siriju. Ispostavilo se da je Rusija u zapadnosirijskoj pokrajini Latakiji izgradila uporište za svoju avijaciju. 30. rujna 2015. je Rusija počela sa zračnim napadima i to obrazložila borbom protiv terora. Zapad je optužio Moskvu za bombardiranje snaga umjerene oporbe.

Iz ruske perspektive to izgleda ovako. Moskva je svoj angažman u Siriji počela iz dva razloga: da podrži svog saveznika, sirijskog predsjednika Bašara al-Asada te da prisili SAD na pregovore, navode stručnjaci. "Kada je sve počelo, odlučujući faktor je bilo postojanje rizika da dođe do pada Asadovog režima", kaže Fjodor Lukjanov, predsjednik Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku u Moskvi, organizacije koja je bliska ruskoj vladi. Taj cilj opstanka režima je danas postignut i to je za Moskvu najvažnije, navodi Aleksej Malašenko. Rusija je u Siriji pokazala da nije samo "regionalna sila", kako ju je jednom nazvao američki predsjednik Obama. SAD je tako morao napraviti veće ustupke od Rusije, kaže on.

Asad kod Putina u Moskvi

Rusija ostaje dok je Asad na vlasti

I stručnjaci sa Zapada potvrđuju da je Rusija ojačala svoju poziciju na Bliskom istoku. "Bez Moskve ili bez njezinog odobrenja sada je jedva moguće doći do bilo kakvog rješenja", vjeruje Margarete Klein iz Zaklade za znanost i politiku u Berlinu.

Putin bez plana

Ipak, trajno rješenje konflikta u Siriji nije na vidiku, tvrde stručnjaci. Vladi u Moskvi nije pošlo za rukom kontrolu predati u ruke samih Sirijaca i "elegantno se povući", kaže Lukjanov. Malašenko je pesimist: "Osnovni zaključak glasi da se konflikt nastavlja." I Moskva i Washington nevoljko su se upustili u potragu za održivim rješenjem. Proklamirana borba protiv terorizma je samo lažni izgovor za odmjeravanje snaga u Siriji.

Što se tiče Rusije, predsjednik Putin nema konkretan plan za okončanje vojne misije u Siriji. "Putin ima jaku taktičku poziciju, ali ni on ne zna kako će se igra završiti", kaže stručnjak iz Moskve Malašenko. Rusija će stoga ostati prisutna u Siriji, sve dok je njezin štićenik Asad na vlasti. Sve drugo za Moskvu bi predstavljao neprihvatljiv gubitak ugleda.

Preporuka uredništva