1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sintetičke genetske sekvencije za svaku potrebu?

Silvera Padori9. listopada 2007

Kompjutor veličine šećerne kocke, prepun bakterija a ne elektronskih čipova, liječenje upala gutanjem jedne jedine bakterije, a ne antibiotika. Znanstvenica Aneta Kjoseva kao da radi na filmu, a ne u laboratoriju.

https://p.dw.com/p/BoQu
DNKFoto: DW-TV

Aneta Kjoseva, makedonska fizičarka, piše svoju disertaciju na Institutu Max Planck za nelinearnu dinamiku u Potsdamu. Ova bi disertacija trebala biti početak jedne nove znanstvene grane, stare tek tri godine: sastavljanje sintetičkih genetskih sekvenci, koje predstvljaju preokret u medicini, farmaciji i informatici. Aneta objašnjava na čemu zapravo radi: «Glavni cilj nam je sastaviti određene sintetičke sekvence, zapravo sastav gena, koji bi potom kao žive stanice mogli preuzeti određene funkcije. To znači, cilj nam je otkriti biotehnološka sredstva koja bi djelovala na sasvim drugačiji način od do sad poznatih lijekova. Na primjer: Netko je bolestan i uzima natibiotike. Nakon određenog vremena organizam na njih postaje imun. Da bi se i dalje postizao željeni rezultat, morate ili povisiti dozu ili uzeti jači antibiotik. Do toga dolazi jer se bakterije nakon određenog vremena prilagode antibiotiku. Ako bismo koristili sintetičke genetske sekvence, mogli bismo u organizam umjesto lijekova unositi umjetne gene. Radilo bi se o jednoj jedinoj stanici, čija je funkcija, baš kao i nekog normalnog gena, spriječiti razvoj uzročnika bolesti u organizmu.»

Bakterije u informatici

A kakvi su eksperimenti provedeni u ovom području medicine do sad? «Kad je riječ o području sintetičkih genetskih sekvenci, pionirski pokušaji izvođeni su u farmciji. U liječenju dijabetesa. Kao što mnogi znaju, da bi im organizam noramlno funkcionirao, dijabetičari moraju u određenim vremenskim razmacima, na primjer svakih 12 sati, primati inzulin. Polazeći od ideje da se oboljeli više ne moraju maltretirati sa špricama, trebalo bi proizvesti takvu genetsku sekvencu koja bi svakih dvanaest sati tijelo poticala na proizvodnju inzulina, tako da zapravo organizam sam može obavljati svoje funkcije.»

No sintetičke genetske sekvence nude još veće mogućnosti, a ne da ih se koristi samo u medicini ili farmaciji. Aneta Kosjeva pojašnjava: «U zadnje vrijeme vrlo su popularni takozvani genetski kompjuteri, i na njima se stalno dalje radi. O čemu se radi? Možete imati kompjuter koji radi u vašoj šalici za kavu. Ideja koja stoji iza toga je da se bakterije mogu koristiti i za, na primjer, računske operacije. To će biti jedan od mojih budućih zadataka. Razviti jednostavni mali računar, koji radi u jednoj bakterijskoj stanici i koji izvodi osnovne računske radnje zbrajanje i oduzimanje. To bi bila osnova za razvoj budućih genetskih čipova. U daljnjoj bi se budućnosti, uz mogućnost umjetne proizvodnje, mogla razviti cijela kompjuterska memorija samo od bakterija. Time bi se mogla značajno smanjiti veličina memorije u odnosu na to kakva je kod današnjih kompjutera. Istovremeno kapacitet memorije bi se izuzetno uvećao.»

Nova znanstvena grana

Da bi se mogla razviti neka takva sintetička sekvenca, koju opisuje ova znanstvenica, nije potrebno samo znanje iz biologije, već i iz matematike, fizike i informatike. Radi se o sasvim novoj znanstvenoj grani, ističe Aneta. «Institut za nelinearnu dinamiku u Potsdamu prva je istraživačka skupina u Europi, koja radi na tom području. U cijelom svijetu ima ih još možda tri ili četiri sličnih. To znači da je konkurencija mala a istovremeno i jako velika, jer radi se o gorućoj znanstvenoj temi. Svatko želi u što kraćem roku stići što je moguće dalje. Za mene je velika čast biti član tima koji radi na razvoju jednog potpuno novog znanstvenog pravca.»