1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Simpozij o zastiti izbjeglica

Od 1. Svibnja 2004. Europska Unija broji 25 drzava clanica. Time se na deset novih clanica mora prosiriti i suradnja, kao i uskladjivanje izbjeglicke politike. Ipak, kako pokazuju praksa i iskustvo, u ophodjenju s traziteljima azila, izmedju starih i novih clanica do danas postoje velike razlike. Iz tog razloga, UN-ov Ured za izbjeglice UNHCR i Evangelicka akademija u Berlinu posvetili su prosirenju Europske Unije i zajednickoj buducoj zastiti izbjeglica dvodnevni simpozij (21/22.06).

Na pocetku simpozija u Berlinu, na kojem su misljenja izmjenjivali strucnjaci iz politike, azilantske prakse, civilnog drustva i crkve, opunomocenica Savezne Vlade za ljudska prava, Claudia Roth uputila je na to kako je pravo na azil postao vise europski, to je zajednicki zadatak, koji se tice svih nas u prosirenoj Europi, rekla je gdja Roth. U pojedinim novim drzavama clanicama podneseno je vise zahtijeva za azil- po glavi stanovnika, nego u drzavama koje vec godinama pripadaju Europskoj Uniji. Ovdje je potrebna zaista postena podjela zadataka i odgovornosti, koja ujedno uzima u obzir i mogucnosti starih i novih clanica, naglasila je Claudia Roth.

Jos uoci prosirenja Europske Unije, nakon dugih pregovora, cvrsto su propisani vazni europski minimalni standardi, u kojima je npr. progon koji nije politickog karaktera priznat kao razlog za trazenje azila, isto tako kao i progon zbog seksualnog identiteta. Predstavnik UNHCR_a u Njemackoj Stephan Berglund na simpoziju je pozdravio takvu vrstu napretka u Njemackoj, a opunomocenik Evangelicke crkve u Njemackoj pri Saveznoj Vladi, Stephan Reimers govorio je o prevratu, koji se kani odbacivanja, te usmjerava prema opreznom otvaranju.

Povjerenica Savezne Vlade Claudia Roth, medjutim osjeca kao gorcinu to sto Zakon o useljavanju jos uvijek ne sadrzi pravilo o pravu na ostanak u zemlji. Tzv. "geduldete Flüchtlinge", odnosno izbjeglice koje se podnosi, a koje vec dugo zive u Njemackoj, napokon bi trebale dobiti i tu perspektivu, izjavila je Claudia Roth. Poiliticarka Zelenih izrazava zabrinutost zbog planova u pojedinim drzavam clanicama Europske Unije da se odgovornost za zastitu izbjeglica prenese na zemlje izvan Europske Unije. No, velika vecina clanica EU-a odbija takve planove. Na kritiku nailazi i prijedlog da se unutar Europske Unije osnuju zajednicki centri za trazitelje azila. Claudia Roth: "I ovdje moramo biti oprezni, upravo kad je rijec da se ti centri osnuju u novim clanicama EU-a. Jer, neke od njih jos uopce nemaju prakticnog iskustva s prihvacanjem azilanata u vecem broju i ne bi smjele biti preopterecene tim zadatkom. Ne bi smjelo doci do toga da se neke clanice rjesavaju svoje odgovornosti prema azilantima i izbjeglicama na racun drugih clanica."

U nekim europskim zemljama nije ni jednom bilo potadaka o broju priznatih izbjeglica u njima, rekao je jedan od clanova summita. Znaci, da u tom smislu postoji velika potreba za statistikom, da bi se tamo uopce mogli zapoceti programi integracije.

Ferenc Köszeg, predsjednik Helsinskog odbora u Madjarskoj, na osnovu kooperacije medju pojedinim istocnoeuropskim zemljama, mogao je izvijestiti slijedece: "Srbija npr. ne preuzima gradjane iz trecih zemalja. Ukrajina pak, s nama izvrsno suradjuje, na sto je madjarska pogranicna policija vrlo ponosna. Ona je u prosloj godini prihvatila nazad 160 gradjana iz trecih zemalja – Afganistanaca, Iracana, Kurda iz Turske i gradjana Somalije. Samo u 45 slucajeva ponovni prihvat bio je odbijen."

U pogledu suradnje s nevladinim organizacijama u istocnoeuropskim zemljama, Bern Mesovic iz organizacije Pro Azyl u Njemackoj izrazio je optimizam:

"I u mladim demokracijama istocne Europe, postoji citav niz nevladinih organizacija. Mislim da je suradnja u Europskom izbjeglickom vijecu vrlo bitna stvar. U razlicitim zemljama razlicita su i iskustva. U Njemackoj, npr. diskutiramo o kvaliteti izvjesca Ministarstva vanjskih poslova o situaciji izbjeglica u zemlji, gdje se opaza napredak."

Nedaleko od mjesta odrzavanja simpozija, oko stotinu ljudi demonstriralo je protiv prakse Europske Unije kad je u pitanju protjerivanje stranaca. Samo 5o izbjeglica iz Kameruna i Togoa, strajkom gladju privukli su na sebe pozornost i zahtijevali pravo na ostanak. Situacija ljudskih prava u Togu ekstremno je losa, iznijeli su predstavnici Pro Asyla, a to stoji i u izvjescima organizacija za ljudska prava. Na dnevnom redu bile su i teme kao mucenja, legalna smaknuca i ekstremno postupanje s opozicijom u toj zemlji. Ako se u europskim drzavama samo nekoliko stanovnika Togoa prizna kao izbjeglice, tada se to mora ocijeniti kao moralno dvostruko mjerilo, istaknuo je Bern Mesovic iz Pro Azyla.