Ruski rulet u Bijeloj kući
Čini se da 2009. politički leži u davnoj prošlosti. Mladi predsjednik obećavao je nadu i promjene, nov način razmišljanja: dosta je bilo šablona Hladnog rata! Energičnim koracima ka svijetu bez nuklearnog oružja – to je tražio Barack Obama. Najavio je značajno smanjenje nuklearnog oružja. Nije ni čudo što je ljude na svim kontinentima privukao novi čovjek u Washingtonu. Europljani su mu odmah dodijelili Nobelovu nagradu za mir – tek što je zakoračio u Bijelu kuću (na slici gore).
Što je od onda postigao?
Činjenice govore sljedeće: njegov prethodnik George W. Bush je broj strateških nuklearnih arsenala smanjio sa 6.000 na 2.000. Obama je razmontirao samo 500 bojevih glava. U međuvremenu, njegova administracija najavila je „oživljavanje“ programa nuklearnog oružja: u narednih 30 godina Sjedinjene Američke Države će uložiti astronomsku sumu od preko milijardu dolara u izgradnju novih sustava nosača, zrakoplova za interkontinentalne misije, desetak nuklearnih podmornica i razvoj takozvanih „mini nuklearnih bombi“ – nuklearnog oružja snage ispod pet kilotona.
Posljedice su dalekosežne. Pogotovo će razvoj malog, taktičkog nuklearnog oružja promijeniti globalnu sigurnosnu arhitekturu. Njegova destruktivna snaga zaista je manja od bombe bačene na Hirošimu, ali zato neprijatelja na bojnom polju pogađa preciznije, tvrdi vojska. Kriteriji za upotrebu tih „mini-nuklearnih bombi“ su niži i svijet će biti manje siguran – slažu se istraživači iz trusta mozgova „Unija zabrinutih znanstvenika“ iz Washingtona. Obama to, međutim, vidi drugačije. On jednostavno svojim nasljednicima, u slučaju sukoba, želi pružiti „dodatnu mogućnost pri donošenju odluke“.
Time se, međutim, polako otvara Pandorina kutija, jer u međuvremenu na takvom oružju rade i Rusi, Kinezi i druge nuklearne sile. Zato je samo pitanje vremena kada više neće biti moguće kontrolirati to mnoštvo „mini-nuklearnih bombi“. Teroristi će to iskoristiti za svoje potrebe – ili će barem pokušati. Izgradnjom „mini-nuklearnih bombi“ političari, poput predsjednika SAD-a, igraju ruski rulet.
Mnogo je razloga koji su doveli do toga da Obamina nuklearna politika propadne. Tako nije uspio novi početak u odnosima s Rusijom. Osim toga, pitanje je hoće li se Iran trajno odreći nuklearnog oružja. Izrael i mnoge arapske zemlje su skeptične. Obama je 2009. htio novi početak u sigurnosnoj politici – sa starim „političkim establišmentom“ koji su činili Robert Gates, Hilary Clinton i potpredsjednik Josef Biden. To je, u najboljem slučaju – naivno. A u najgorem – precijenio je sebe. Jer ti političari u Washingtonu slove za najhladnokrvnije ratnike.
Dakle, što preostaje?
Predsjednik Obama će tijekom posjeta Hirošimi naći pogodne riječi kako bi opisao opasnosti nuklearnog rata. Ali publika neće dozvoliti da ju se prevari. Jer još je u Bibliji zapisano: „Po djelima njihovim ćete ih prepoznati!“