1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Senzacionalna izložba "zaplijenjenih umjetnina"

«Europa bez granica» naslov je izložbe otvorene prije tjedan dana u Puškinovom muzeju umjetnosti u Moskvi. Nijemci govore o «ukradenim umjetninama», dok Rusi radije upotrebljavaju pojam «trofeji».

default

Merovinška izložba u Puškinovom muzeju umjetnosti

„Europa bez granica“ - taj naslov zvuči logično i pozitivno onima koji imaju pred očima Europu iz doba vladavine Merovinške dinastije a na umu da se tadašnje granice nimalo ne poklapaju s današnjima, te da se umjetnost toga doba dakle treba gledati kao homogeno, europsko kulturno nasljeđe bez nacionalnih međa. No, on zvuči ironično onima koji znaju što se na toj izložbi predstavlja. Riječ je, naime, o umjetninama na čije porijeklo ukazuje informacija otisnuta sitnim slovima – «MVP Berlin, 1945». Suhoparna natuknica iza koje se krije čitav svijet kontroverznih diskusija. Ona, naime, govori da su dotični eksponati do 1945. bili vlasništvo berlinskog Muzeja za pretpovijest i ranu povijest. 1945. ih je ruska vojska od tamo uzela i odnijela kući kao ratni plijen.

Ruski muzeji otvorili tajne riznice

Sada je nekoliko ruskih muzeja po prvi put otvorilo svoje tajne riznice i zaplijenjena djela izložilo u Puškinovom muzeju umjetnosti u Moskvi. Izložba je posvećena razdoblju ranog srednjeg vijeka za vrijeme vladavine Merovinške dinastije. Tu je, recimo, zlatni prsten ukrašen poludragim kamenjem iz 4. stoljeća, no to je, pored biserne kopče i starinskog mača, jedan od rijetkih posebnih izložaka u Moskvi. Ondje su uglavnom izložene krhotine od gline, kamena ili hrđavog željeza. Ali ono što za laike djeluje nezanimljivo, kod svakog stručnjaka izaziva pravu euforiju. Jedan od njih je i povjesničar Grigori Kozlov:

«To su ili relikvije koje su prenošene iz generacije u generaciju ili arheološki nalazi. To je uvijek zanimljiva kombinacija: ovdje je zastupljen i antički nakit koji je jednostavno ukraden, ali i predmeti koje su antički majstori izrađivali po narudžbi prema tzv. «barbarskim» uzorcima. Pri tome su majstori bili pod takvim utjecajem te prastare energije da su nastala jedinstvena djela koja u antičkoj kulturi možda nikada ne bi mogla nastati u tom obliku.»

Senzacionalna politička pozadina

Na otvorenju izložbe govorilo se o «senzaciji», no senzacionalna je u prvom redu njezina politička pozadina. Naime, dok se Moskva i dalje uporno poziva na svoje «povijesno pravo» na ukradene umjetnine, Nijemci govore o međunarodnom pravu koje načelno zabranjuje otimanje umjetničkih predmeta.

Na pitanje je li ovaj najnoviji moskovski projekt indirektno priznavanje ruske pozicije, njemački državni ministar za kulturu Berndt Neumann odgovara protupitanjem: «Što bi bila alternativa? Alternativa bi bila da se ne poduzme ništa i da većina tih predmeta ostane u arhivima, i to možda čak bez odgovarajuće brige o njima. Jedan ovakav dan je zato važan, jer su ovi tematski povezani izlošci kroz našu suradnju postali dostupni javnosti. Ono što pri tome fascinira je da se po prvi put na jednoj izložbi zajednički prikazuju predmeti različitog podrijetla.»

Važnost njemačko-ruske suradnje

Od 1.200 eksponata njih je 700 stiglo iz tajnih skladišta moskovskog Puškinovog muzeja i petersburškog Ermitage i sada su po prvi put nakon njihovog otpremanja u Rusiju prikazani u javnosti. Ostale su izloške na raspolaganje stavili Berlinski muzeji i Povijesni muzej iz Moskve. Tu su također i nalazi iz zajedničkih njemačko-ruskih iskopavanja na području Urala i južne Rusije. Dakle, prava senzacija ove izložbe u stvari je upravo ta suradnja njemačkih i ruskih znanstvenika.

Prema mišljenju mnogih stručnjaka, ovaj bi projekt mogao označiti završetak njemačko-ruskog prijepora oko otetih umjetnina. Tome se barem nada predsjednik zaklade «Prusko kulturno blago» profesor Klaus Dieter Lehmann: «Radi se jednostavno o tome da se potakne na razmišljanje smije li umjetnost biti korištena u propagandne svrhe. U tome mogu uspjeti samo generacije koje nisu bile neposredno povezane s ratnom situacijom. Sada se nadamo da će pomoću suradnje jednom biti poduzet i drugi korak, nakon onog iz 50-ih godina.»

Još nedostaje 60 posto njemačkog fundusa

Naime, u 50-im godinama Berlinu i Dresdenu je vraćeno više od milijun objekata, među kojima je bila i egipatska zbirka bez koje bi danas prostori na berlinskom Muzejskom otoku zjapili prazni. No, njemačkim muzejima od Drugog svjetskog rata još uvijek nedostaje skoro 60 posto njihovih izložaka, od kojih se za većinu pretpostavlja da su završili u Rusiji. Zato ova izložba stvarno predstavlja prekretnicu, smatra prof. Lehmann: «To nije samo obična izložba koja pokazuje što od ukradenih predmeta i vlastitih izložaka još uvijek postoji. To je također i začetak novog znanstvenog rada.»

I stvarno, ruski su znanstvenici već odavno prihvatili intenzivnu suradnju sa svojim njemačkim kolegama. No, unatoč tome, službena pozicija ruske kulturne politike i dalje ostaje nepromijenjena.

  • Datum 19.03.2007
  • Autor Anastassia Boutsko
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/A1aU
  • Datum 19.03.2007
  • Autor Anastassia Boutsko
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/A1aU