Seniori u fokusu europskog gospodarstva

Odgovore na ta i druga slična pitanja pokušala je ovih dana dati prva europska konferencija o "seniorskom gospodarstvu" što ju je u suradnji s Europskom unijom u Bonnu organizirala njemačka savezna pokrajina Sjeverno porajnje i Vestfalija.

Starenje se još uvijek doživljava kao prijetnja i opasnost, a ne kao izazov ili prilika za veći gospodarski rast i jačanje konkurentnosti europskog tržišta, smatra ministrica socijalne skrbi u vladi Sjevernoga porajnja i Vestfalije Birgit Fischer: "2040. trećina stanovništva Njemačke bit će starija od 60 godina. Već i danas postoje gradovi i općine u kojima je više 70- nego 7-godišnjaka. Stoga nam je nužan drugačiji pogled na starenje, jer su uz taj biološki proces vezane i silne mogućnosti razvoja, ali i šanse za društvo i gospodarski rast uopće. Mi u Sjevernome porajnju i Vestfaliji samo do godine 2015. računamo sa 100 000 dodatnih radnih mjestâ."

I doista: takozvana "silver economy" ili – kako bismo mi rekli – "gospodarstvo sijedih glava" već godinama bilježi rast na tržištu. Današnja generacija starijih ljudi zdravija je, pokretljivija, stručno obučenija i veće je kupovne moći nego što su sve dosadašnje generacije to ikada bile. Njihove potrebe su različite, ali im je zajednička želja za kvalitetom življenja, dobrom uslugom i osobnim oslovljavanjem.

"Uzmimo na primjer električne uređaje ili mobitele s jednostavnim posluživanjem. Daju li se lako otpakovati i bez problema očitati, to u jednakoj mjeri koristi starijima kao i mlađima. Kada je pristup stanovima, hotelima ili javnim zgradama moguć bez stepenica, odnosno bez bilo kakvih prepreka, onda od toga koristi imaju primjerice obiteljski ljudi s invaliditetom, a također i djeca."

Na primjerima nekolicine produkata i uslužnih djelatnosti bonnska konferencija je pokazala kako se u Europi već danas počinju iskorištavati brojne mogućnosti i prilike koje pruža demografski preobražaj. Među njih spadaju inovativni koncepti za ostarjele osobe na području kućnog boravka ili posebne turističke ponude. No, gospodarstvenici se do sada nisu dovoljno postavili prema potrebama seniora, upozorio je Klaus Gretschmann, glavni direktor Europskog vijeća: "Prodaja automobila u Europi mogla bi porasti za pet do osam posto, kada bi proizvođači ponudili modele prilagođene starijim osobama, kada bi skrbili o starijima kao ciljnoj grupi mušterija, te kada bi uklonili i mnoge druge prepreke. Drugim riječima: određeni problemi koče nas u rastu na području seniorskog gospodarstva. Popuštanje tih kočnica znatno bi doprinijelo europskome stvaranju vrijednosti."

To se sada nastoji provesti u djelo. Osam europskih regija udružilo se u Bonnu u takozvanu "Mrežu seniorskoga gospodarstva”. Sudionici iz Španjolske, Nizozemske, Irske i Velike Britanije obvezali se se da će se zajednički zauzeti za poboljšanje životnih prilika starijih ljudi. U tu svrhu regije će poticati razvoj poduzetničke ponude roba i usluga posebno namijenjenih starijim osobama. Glede modernih sredstava za komunikaciju još se uvijek često nameće pitanje: "Kako tu tehnologiju i globalnu mrežu približiti starijima? O tome tek kratka primjedba: otkrili smo da u Europi internet zapravo najviše koriste ljudi stariji od 55 godina, a ne mlađa populacija u dobi od 15. do 30. godine života. Upravo je među 55-godišnjacima najveća potražnja za internetom."

Osim toga, pripadnike takozvane "sijede dobi" odlikuje visoka kupovna moć. Statistička istraživanja potvrđuju da žitelji Europske unije između 60. i 70. godine života raspolažu prihodima otprilike iste visine kao i oni u dobi od 40 do 50 godina.