1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Seljak Pieper i njegova naftna polja

Nafte je sve manje, a moglo bi je i skoro potpuno nestati do sredine ovog stoljeća. Naftni koncerni su sve očajniji. Jedan u nizu tih bezizglednih projekata započet je i u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.

Traktor na polju

Na polja se nakon neuspješnih bušotina ponovo vratila poljoprivreda

Heinrich Pieper je seljak iz mjestašca Wahrenholz u Donjoj Saskoj. Pod njegovim poljima svojedobno je počivala nada naftne industrije. Jedino što je od te nade danas ostalo je stara crpka koja se polagano diže i spušta: "Kako dugo je ova crpka ovdje? Mislim da bi to moglo biti već nekih 30 godina." U Wahrenholzu bušotine ima jedan francuski koncern. No, početni polet odavno je splasnuo jer se izvađena tekućina u stvari više ne može zvati naftom: ona se 98 posto sastoji od vode. Wolfgang Blendinger u nevjerici odmahuje glavom pri pogledu na uzorak. On je profesor geologije u Clausthal-Zellerfeldu: "Ako se u Njemačkoj uopće grade takve crkpe, onda je to samo dokaz koliko smo očajni. Bilo bi uobičajeno da je ovakva bušotina s ovakvim udjelom vode već odavno zatvorena."

Prijeti dramatična naftna kriza

Bušotina nafte kod Großaitingena

Nafta se vadi i kod bavarskog mjesta Großaitingena

No, čini se da se koncerni bore za svaku kapljicu. Proizvodnja nafte u Njemačkoj konstantno pada još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Zalihe se polako iscrpljuju i u državama koje su stvarno bogate naftom: SAD-u, Rusiji, Iranu, Meksiku, Venecueli. Geolozi poput profesora Blendingera vjeruju da je već ostvaren maksimum vađenja nafte i računaju sa skorim ozbiljnim problemima. Međunarodna agencija za energiju (IEA) sa sjedištem u Parizu već je u veljači upozorila na mogućnost nove naftne krize, koja bi, prema procjenama njezinih stručnjaka, mogla biti još katastrofalnija nego ova sadašnja financijska kriza. Fatih Birol iz te organizacije kaže da bi bila potrebna četverostruka količina nafte od one koja se vadi u Saudijskoj Arabiji da bi se dugoročno zadovoljavale sve potrebe.

Cesta s rijekom automobila

Ograničenje transporta kao rješenje?

On istodobno naglašava da se ne može više računati s nekim novim izvorima "crnog zlata". Prema njegovom mišljenju, ni ogromne zalihe nafte pomiješane s pijeskom poput onih u Kanadi nisu odgovarajuće rješenje, budući da se za izdvajanje nafte moraju koristiti ogromne količine pitke vode i energije. Ekolozi već govore o ekološkoj katastrofi. Osim toga, i takve zalihe mogu pokriti samo osam posto svjetske potrebe za naftom. Zato Fatih Birol zahtijeva: "Moramo prestati ovisiti o nafti prije nego što je nestane."

Nestašica hrane bez dovoljno nafte?

No, Međunarodna agencija za energiju čak polazi od toga, da će potražnja stalno rasti. 70 posto nafte koristi se za mobilnost, a automobilski kocerni, unatoč brojnim inovacijama, procjenjuju da će vozila na benzin i dizel i idućih 20 godina dominirati tržištem. Osim za pokretanje automobila, zrakoplova i brodova, nafta se posredno i neposredno koristi i u proizvodnji 90 posto proizvoda. I što sada? Američki energetski stručnjak Matthew Simmons, jedan od savjetnika bivšeg američkog predsjednika Busha, izlaz vidi u ograničavanju transporta. "Moramo osloboditi zaposlene njihovih radnih mjesta i nagraditi njihovu produktivnost i volju da rade odakle žele. Moramo uzgajati namirnice lokalno, smanjiti brodski transport i time i potrebu za energijom. A morat ćemo i zaustaviti globalizaciju robe. Ako u svemu tome uspijemo, onda ćemo dobiti još možda 50 godina na vremenu", smatra Simmons.

Voće u sanducima

Nestašica hrane zbog nestašice nafte?

Ukoliko nafte uskoro nestane, bit će to katastrofalno i za poljoprivredu. Seljak Heinrich Pieper iz Donje Saske sjedi zamišljeno na svom traktoru i gnoji svoja polja. Nedaleko stoji stara crpka za naftu. Za njega je nezamisliv svijet bez dovoljno nafte: "Ove količine hrane koje trenutačno proizvodimo tada ne bi bilo moguće proizvesti. Nadam se da se to neće dogoditi. To bi uzburkalo strasti i... Znate onu staru izreku: "Najprije jelo, a onda moral"..."


Autor: Jürgen Webermann/Andrea Jung-Grimm


Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic