1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Selefije ponovno u središtu pažnje

Selefije su zakazale "kongres mira" u Frankfurtu. Prvo su im gradske vlasti zabranile okupljanje, ali oni su dozvolu pribavili uz pomoć suda. Iako u Njemačkoj nisu toliko brojčano jaki, njihov utjecaj nije nezanemariv.

Obrijane glave, duge brade, porajnjski dijalekt. Samozvani "islamski propovjednik" Pierre Vogel video zapisom na internetu vrbuje za skup selefija u Frankfurtu na Majni. "Draga braćo i sestre po islamu, 07.09.2013. se ponovo održava radikalno-islamski Kongres mira", a onda se, pokazujući da se našalio, ispravlja i uz osmijeh dodaje: "Pardon, islamski Kongres mira. Želimo Vas sve pozvati da dođete na kongres!"

Tema skupa je, kako je rečeno, mir u svijetu. Osim toga, njime se želi podržati islamske snage u Egiptu, a prije svega u Siriji. Selefije žele prikupiti 100.000 eura. Tim novcem oni, kako kažu, žele pomoći sirijskoj opoziciji u rušenju režima Bašara el Asada. Pierre Vogel je 2011.godine prešao na islam i poznat je u Njemačkoj po svojim medijski-učinkovitim nastupima. Protekla tzv. mirovna konferencija selefija, održana je prije dvije godine u Frankfurtu na Majni, i privukla je 1.500 ljudi. Prošle godine Pierre Vogel je izazvao veliku medijsku pažnju akcijom dijeljenja Kurana. Selefije su tada podijelile 25 milijuna besplatnih primjeraka Kurana u Njemačkoj. O tome se još tjednima kasnije izvještavalo.

Pierre Vogel

Pierre Vogel

"Riječ je o manjini , koja izaziva veliku pozornost“, ocjenjuje Rauf Ceylan sa Sveučilišta u Osnabrücku, koji proučava religije. Ove tzv. neoselefije karakterizira tzv. jednostavna ideologija, kao i činjenica da se ljudima obraćaju isključivo na njemačkom. Pri tome se oni služe jezikom mladih iz Njemačke. Oni tako privlače i mlade koji nisu muslimani. A to je i njihov cilj. "Oni znaju kako da mladima pomognu u kriznim situacijama, a nude im i život u zajednici", kaže Ceylan.

Selefije u središtu pažnje njemačke tajne službe

Selefije propovijedaju, kako kažu, "istinski islam" po uzoru na božjeg poslanika Muhameda. Dio njih slijedi politički cilj i žele po tom uzoru urediti i društvo. Oni smatraju da zakoni islama i islamskog prava trebaju vrijediti i u Njemačkoj. Jedna manjina je za to da se tako nešto sprovede i silom.

Služba za zaštitu ustavnog poretka u Hessenu se u svom izvještaju od 2012. bavi selefijama. Dugo vremena oni su bili aktivni u Porajnju, Rurskoj oblasti i Berlinu. Ali proteklih mjeseci je i Frankfurt na Majni, s njegovom širom okolicom postao omiljenim mjestom okupljanja selefija. Rauf Ceylan to objašnjava time, što su u Frankfurtu posebno zastupljene njihove ciljne grupe. Tamo je puno zapostavljenih mladih ljudi, koji tragaju za smislom života, ali i za svojim mjestom u društvu. U Hessenu trenutno ima 700 selefija, a u cijeloj Njemačkoj ih je 3.800. Stvarni broj selefija nije poznat jer se ne radi o strogo organiziranoj vjerskoj zajednici. "I to je problem koji imamo u Njemačkoj. Točni podaci, činjenice, nedostaju", kaže Ceylan.

Službe sigurnosti zabrinute

Službe sigurnosti sa zabrinutošću gledaju na širenje selefija u Njemačkoj. Stoga je grad Frankfurt na Majni najprije zabranio skup. Linija koja ih dijeli od terora džihadista ponekad je veoma mala. Selefije slijede protuustavne ciljeve i ugrožavaju javni mir, glasilo je u obrazloženju gradskih vlasti. No, selefije su se obratile sudu i tako uspjele dobiti pravo na održavanje skupa ove subote u Frankfurtu.

Jedni od prosvjeda selefista u Njemačkoj, u Berlinu prije dvije godine

Jedni od prosvjeda selefista u Njemačkoj, u Berlinu prije dvije godine

Strah gradskih vlasti Frankfurta je opravdan. Proteklih godina dolazilo je do nasilja selefija u gradovima uz Rajnu nakon provokacija desničarsko-populističke grupe "Pro NRW". Tada je povrijeđeno nekoliko desetina policajaca koji su razdvajali selefije od pripadnika grupe "Pro NRW" . I ovaj put je anti-proteste najavila slična grupa, koja sebe naziva "Pax Europa". "Ona je dio desno-populističke struje, koja se bori protiv 'islamizacije Evrope'", kaže Alexander Häusler sa Tehničkog sveučilišta u Düsseldorfu, katedre za istraživanje neonacizma. On smatra da samo izgleda kao da između selefija i ekstremnih desničara postoje duboke razlike. "I jedni i drugi su međutim dvije strane iste medalje. Potrebni su jedni drugima kako bi dobili pažnju javnosti i kako bi, stvarajući sliku neprijatelja, ojačali vlastiti identitet", navodi Häusler.

Preporuka uredništva