1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Selefije na strani egipatskog režima

Markus Symank, Kairo/M. Smajić23. veljače 2014

Hizb al-Nur je jedina islamistička grupacija u Egiptu koja je na strani nove vlasti. Na taj način je osigurala svoj politički opstanak. Međutim, baza stranke se promijenila.

https://p.dw.com/p/1BBhF
Salafisten
Foto: picture-alliance/AP

Nader Bakar nosi dugačku bradu. U svojim govorima rado koristi vjerske pojmove i Kur´an mu je uvijek na dohvat ruke. To što ovaj 29-to godišnji islamist iz Egipta nesmetano razgovara s novinarima i što u televizijskim emisijama objašnjava svoje političke poglede ima jedan razlog: Bakar je jedan od osnivača i glasnogovornik Hizb al-Nura koja je na strani egipatske prijelazne vlade. Kao jedina grupacija iz islamističkog spektra je ova selefijska stranka pozdravila svrgavanje s vlasti predsjednika Muhameda Mursija prošlog ljeta.

Vojni puč, koji je širom zemlje izazvao masovne proteste, Bakar ne promatra kao okretanje leđa političkom islamu. „Mursi i Muslimansko bratstvo su odbacili određene stavove i odluke ove organizacije. To ne znači da su oni bili protiv ideje političkog islama“, kaže Bakar.

Nader Bakar i Junis Makjoun
Nader Bakar i Junis MakjounFoto: picture alliance/AP Photo

Borba za politički opstanak

Alijansa Hizb al-Nura s novom vladom u Egiptu je iznenadila mnoge promatrače. Naime, u novoj vladi dominiraju lijeve i liberalne snage. Egipatska vojska, koja u pozadini djeluje kao stvarni vladar, desetljećima je bila najveći protivnik islamista.

Egipatski politolog Adel Ramadan navodi dva razloga za takav postupak ove stranke. Jedan je politički opstanak. Stranka želi izbjeći sudbinu Muslimanskog bratstva. Naime, više tisuća članova Muslimanskom braćom, je uhićeno. S druge strane je Hizb al-Nur već dugo na „ratnoj nozi“ s Muslimanskom braćom. „Muslimanska braća su za kratko vrijeme provedeno na čelu države došle u sukob s mnogim, pa i sa selefijama“, kaže Ramada i dodaje: „Čini se da se ovo može promatrati i kao jedan oblik osvete“.

Nakon svrgavanja s vlasti Hosnija Mubaraka prije tri godine su ultrakonzervativne selefije surađivale s Muslimanskom braćom. Međutim, ova organizacija je ubrzo zauzela sve važnije položaje u vladi, a selefije su potisnute na stranu.

Vojska nakon svrgavanja s vlasti Muslimanske braće traži podršku selefija. Generali se trude da se brutalni odnos prema Mursijevim pristalicama ne tumači kao napad na islam nego kao borba protiv grupe koja je deklarirana kao teroristička organizacija koja u prvi plan ističe svoje interese. Stručnjak Ramada kaže da je Hizb al-Nur imala važnu ulogu u legitimiranju vojnog puča.

Za razliku od Muslimanskog bratstva, snage sigurnosti još nisu okrivile članove partije Hizb al-Nur. Zauzvrat, vodstvo stranke šuti o masakru nad Mursijevim pristalicama koji je izvršen prošlog ljeta kada je ubijeno više stotina ljudi. Osim toga, oni traže političko rješenje kojim bi se okončali nemiri u Egiptu.

Prijeti li beznačajnost?

Trenutno se ne zna koliko dugo će trajati savez između vojske i selefija. Vodstvo stranke je početkom siječnja pozvalo svoje pristalice da glasaju za novi Ustav. Istodobno je kritiziralo što je iz Ustava prekriženo nekoliko šerijatskih zakona. U jednom od članova Ustava se zabranjuje postojanje stranke na vjerskoj osnovi. To bi moglo dovesti do zabrane Hizb al-Nura. Glasnogovornik stranke Bakar kaže: „Mi odbacujemo taj član“.

Prosvjed Muslimanske braće (kolovoz 2013.)
Prosvjed Muslimanske braće (kolovoz 2013.)Foto: picture-alliance/dpa

Stanje unutar stranke također nije dobro. U proteklih nekoliko tjedana je više vodećih članova podnijelo ostavke. Jedan dio stranačke baze predbacuje predsjedniku stranke Junisu Makounu da je izdao islam. Politolog Ramadan vjeruje da će stranka uskoro postati beznačajna: „Zbog priključenja pučistima stranka nije sprovela svoje ciljeve. To će dovesti do toga da joj više pristalica okrene leđa“. Ramadan posebno upozorava na posljedice za mlađe članove Hizb al-Nura: “Oni bi kao i dio Muslimanske braće mogli posegnuti za nasiljem ukoliko se počnu osjećati nezastupljenim na političkoj razini”.