Schwarz-Schilling: "Kriva je Srbija, Europa, a posebno Njemačka"
20. kolovoza 2010
I Hrvatska je dobrim dijelom doprinijela ratu u Bosni i Hercegovini, no povijesne činjenice pokazuju da je Slobodan Milošević inicirao rat, jer nije dozvolio osamostaljenje tadašnjih jugoslavenskih republika, tvrdi Schwarz-Schilling. Srbi su preuzeli naoružanje Titove Jugoslavenske narodne armije (JNA) i zauzeli dijelove Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ratne akcije koje su se zbivala u Bosni i Hercegovini, dogovorene su tek kasnije između Tuđmana i Miloševića, zbog čega odgovornost dijelom snosi i Hrvatska, ocjenjuje on. Srbija, međutim, do danas nije prihvatila poslijeratne ishode, jer ne želi priznati neovisnost Kosova i podržava politiku predsjednika vlade Republike Srpske, Milorada Dodika, komentira njemački diplomat.
”Srbija uvijek iznova pruža pomoć Dodiku, koji je poznat po svojim izjavama tipa: Sarajevo nije moja zemlja ili Sarajevo je Teheran. Otvara svoja konzularna predstavništva po svijetu i ponaša se kao šef države. Srbija spriječava i napredak Kosova, jer neprestano dovodi u pitanje njegov status, te s toga Kosovo još ne može sklopiti ugovore s međunarodnim organizacijama poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda”, priča Schwarz-Schilling.
"Stanovništvo Srbije svjesno je što je izgubilo"
Za kočenje napretka na Balkanu, Schwarz-Schilling krivi isključivo vladu Srbije. Stanovništvo Srbije je, kaže on, odavno shvatilo kako Kosovo više nikada neće biti vraćeno, niti će Republika Srpska biti pripojena Srbiji, onako kako je to bilo zamišljeno početkom devedesetih godina. Za krvavi rat i poslijeratnu stagnaciju zemalja zapadnog Balkana, on krivi i Europu, a posebno Njemačku.
”Njemačka je geografski najbliža i istovremeno najvažnija zemlja srednje Europe. Zbog toga je trebala pokazati političku volju i 'jugoslavensku' krizu staviti na prvu točku dnevnog reda. Međutim, Njemačka po tom pitanju nije bila aktivna ni u Europskoj uniji, a ni pri NATO-u. Smatrali su da bi njemačka intervencija u NATO-u bila suprotna ustavnim načelima, a kada je Ustavni sud Njemačke nakon tri godine potvrdio da se intervencija u NATO-u ne kosi sa Ustavom, tada je već bilo kasno."
"Balkan nije vrijedan kosti njemačkih vojnika"
Ovo je već druga povijesna greška koju je Njemačka počinila naspram Balkana, kaže bivši ministar pošte. Prvu pogrešnu procjenu napravio je u 19. stoljeću prvi kancelar nekadašnjeg njemačkog kraljevstva, Otto von Bismarck, kada je izjavio da Balkan nije vrijedan kosti niti jednog jedinog njemačkog vojnika. Neposredno nakon toga uslijedio je Prvi svjetski rat ubojstvom habsburškog prijestolonasljednika FranzaFerdinanda u Sarajevu, podsjeća on.
Njemačka i Europa trebale bi se ugledati na Tursku, koja je uz mnogo diplomatskih razgovora sa zapadno-balkanskim političkim akterima uspjela riješiti određene nesuglasice između službenog Beograda i Sarajeva, poručuje Schwarz-Schilling. Jednodnevne posjete njemačkih političara Balkanu, kao što je i ova njemačkog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea idući četvrtak (26.8.), neće imati mnogo efekta, ocjenjuje on.
Autorica: Selma Filipović, Berlin
Odg. ur.: Marijana Ljubičić