1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Schengen se "ruši" s istoka

"Politika bodljikavom žicom" četiri zemlje Višegradske skupine već unosi nemir među zemlje šengenske zone. Nije jednostavno niti u zemljama EU-a na pragu Schengena - Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

I njemačka kancelarka Merkel i njemački gospodarstvenici neprestance upozoravaju: bilo kakvo ograničavanje slobodnog prometa robe, ljudi i usluga u prostoru zajedničkog nadzora vanjskih granica, takozvanoj šengenskoj zoni - bilo bi katastrofa za uobičajene trgovačke putove kroz Europu. I tvornice i trgovine ovise o redovitoj isporuci robe i sirovina, a svako zadržavanje na granici zbog nekakvih kontrola će skupo koštati - na kraju krajeva potrošače i građane Europske unije.

Usprkos tim upozorenjima - i još više, zbog izbjegličke politike koju vodi njemačka kancelarka Merkel, četiri zemlje Višegradske skupine (Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska), već otvoreno najavljuju da će potpuno zatvoriti svoje granice i odbijaju svaku raspodjelu izbjeglica među zemljama Europske unije.

Slično se čuje i u zemljama koje graniče s Grčkom: ona doduše jest članica Schengena, ali i Bugarska i Makedonija prijete zatvaranjem granica ako Grčka ne svlada problem izbjeglica. Drugim riječima, Grčka bi bila zatvorena s vanjske strane - Bugarska nije članica Schengena, a Makedonija nije niti članica Europske unije.

Kontrola na austrijskoj granici

Već i granična kontrola u robnom prometu će uzrokovati golemu štetu europskom gospodarstvu.

Hrvatska će činiti "što čine i drugi"

Sasvim tehnički, za članice Unije koje nisu i u toj zoni zajedničkog nadzora granica to ne bi bila katastrofa. Osim Bugarske to je i Rumunjska i one formalno udovoljavaju uvjetima za pristup u šengensku zonu još od 2011., ali ih se ne želi primiti dok ne reformiraju svoje pravosuđe i ne riješe problem korupcije.

Hrvatska je prošlog ljeta i formalno postavila zahtjev za prihvat u tu zonu slobodnog prolaza, ali i Bruxelles je najavio kako bi se to moglo dogoditi najranije 2017. S druge strane, čini se da trenutno to niti Hrvatskoj nije najvažnija briga, nego što čine i što namjeravaju njezine sjeverne susjede, Slovenija i Mađarska.

U siječnju je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko još jednom upozorio: "Ako Slovenija i Austrija zatvore svoje granice, onda ćemo i mi to učiniti." Njegov je argument da Hrvatska "mora učiniti isto ono što i susjedne zemlje", ali i dodaje kako će o tome razgovarati "sa našim partnerima u EU-u". U svakom slučaju, upozorava kako Hrvatska ne smije postati "slijepo crijevo Europe".

U Bugarskoj i Rumunjskoj su se dugo uzbuđivali što još nisu primljene u šengensku zonu i smatraju kako ih to čini "građanima Europe druge klase", ali se isto tako čini kako upravo zato Rumunjska nije toliko pogođena izbjegličkom krizom. To je zaključak najnovije studije zaklade Friedricha Eberta jer tražitelji azila tek rijetko to čine u Rumunjskoj obzirom da im to onda ne otvara vrata čitave zone Schengena.

Članice šengenske zone

Uzduž granica šengenske zone već se dižu ograde, a neke zemlje žele potpuno 'zatvoriti' svoje granice.

Još uvijek je Schengen poželjan

Slično je i u Bugarskoj, makar je to zemlja koja se nalazi na takozvanoj balkanskoj ruti. Sofija je još 2014. podigla žičanu barijeru na svojoj granici prema Turskoj, a prema želji zemalja Višegradske skupine, slična ograda bi trebala biti postavljena i prema Grčkoj i tu onda može računati i na financijsku i kadrovsku pomoć.

Ipak, i Bugarska i Rumunjska još uvijek žele pristupiti šengenskoj zoni tako da su i prošlog tjedna s predsjednikom EK Junckerom razgovarale o okončanju pojačanog promatranja tih zemalja u sektorima pravosuđa i borbe protiv korupcije, a onda i o pristupu u zonu slobodnog prolaza. Juncker je rumunjskom premijeru Ciolosu najavio da će se to dogoditi "još za vrijeme njegovog mandata", dakle do najkasnije 2019., a raspravlja se i kako to onda tehnički provesti.

Prije svega se nazire "djelomično rješenje" za Bugarsku i Rumunjsku i prvo bi mogle nestati granične kontrole u zračnim i pomorskim lukama. Nakon toga bi mogle uslijediti i granične kontrole na cestovnim prijelazima, ali to uvelike ovisi o politici koja će se voditi prema izbjeglicama.

Zapravo, Sofija i Bukurešt tu vode različite politike: Bugarska se prije svega okreće zemljama Višegradske skupine i računa s njihovom pomoći u ograničavanju svojih granica, dok Rumunjska ne želi bodljikave žice na svojim granicama - ali niti ne želi raspodjelu izbjeglica za kakvu se zalaže Angela Merkel.

Preporuka uredništva