1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Saziv Sabora koji će malo komu nedostajati

Hrvatski parlament se raspušta 15. srpnja. Odlučeno je tako nakon pada Vlade i propalog HDZ-ovog pokušaja sastavljanja nove većine. Neodgovornost i neefikasnost dva su pojma koja se najčešće spominju uz ovaj saziv.

Osmi saziv hrvatskog parlamenta, čini se, malo će kome ostati u lijepom sjećanju, osim možda onim zastupnicima koji su neobičnim pogodbama i koalicijskom trgovinom jednokratno uspjeli ući u zgradu na Markovu trgu. Saboru se tako zamjeralo da u njemu sjede osobe koje su osvojile mizeran broj glasova na izborima i koje, realno, na terenu sa svojim političkim idejama zahvaćaju tek rubove društva. Upravo se njima pripisuje pokušaj desnog radikaliziranja javnosti, rušenje reforme obrazovanja, ali i sotoniziranje teško građenog civilnog društva i liberalnog dijela kulturne scene koji su po Putinovom modelu gušeni lijepljenjem etikete neprijatelja države s inozemnim izvorima financiranja pa makar to „inozemno“ bili i fondovi Europske unije.

U tom su obračunavanju s udrugama koje promiču ljudska prava kolateralno stradale i brojne organizacije koje se bave siromašnima i marginaliziranima, ali i neprofitni mediji i pravobranitelji čija su izvješća, po prvi puta, odbacivana zbog svjetonazorskih primjedbi. Pokušaj izmjena u javnom zdravstvu, a koje bi udarile na siromašne, zaustavljen je u posljednjem trenutku.

Silvija Šeparović

Silvija Šeparović

„Ovaj saziv je bio, vjerojatno najneodgovorniji prema svojim obvezama, ako pogledamo koliko puta su razni odbori ostajali bez kvoruma te koliko je puta plenum ostajao bez dovoljnog broja zastupnika za odlučivanje“, za Deutsche Welle kaže novinarka i kroničarka moderne hrvatske države Silvija Šeparović. „Iako je u prvom sazivu 1990. bilo mnogih nenaviklih na nove uloge, kao i na parlamentarizam općenito, ovo je bio saziv u kojem se snažno osjetilo da su to ljudi koji su gotovo osvojili nagradu na lutriji svojim izborom u Sabor. Bili su nedorasli svojim ulogama. Saziv je odisao drugorazrednošću i bio bez zastupnika koji bi (prije svega s desna) s razlogom i zasluženo predstavljali autoritet među ostalim zastupnicima“, zaključuje Šeparović.

Buđenje građanskog bunta

Ni novinarka Nataša Škaričić, najpoznatija po praćenju afera u zdravstvu i javnozdravstvenih politika, nema riječi hvale za zastupnike koji su se samoraspustili. „Bio je to saziv specifičan po nevjerojatnoj nestabilnosti, nestabilnim odnosima između zastupnika i stranaka koji su ga činili. S obzirom na cijelu agendu pale Vlade, to je sretna okolnost za građane Hrvatske, jer je, prema mom sudu, riječ o jednoj od najdestruktivnijih i najnegativnijih vlada u povijesti Hrvatske. Ovo što se jučer dogodilo, jedino je pravo rješenje za ovu državu. Raspuštanje i zakazivanje prijevremenih izbora se trebalo dogoditi i ranije. Ovaj će se saziv pamtiti po dosad neviđenom udaru na individualna i kolektivna ljudska prava s desne strane Sabora“, kaže Škaričić.

Na pitanje o tome jesu li građani što naučili iz ovog iskustva, kaže da se je zadnjih nekoliko mjeseci, pa možda čak i zadnje godine SDP-ove vlasti, dogodilo buđenje građanske svijesti. „Društvo je ipak reagiralo na destruktivne poteze vlasti. A kada je HDZ-ova koalicija s Mostom počela nizati rušilačke poteze, nekakva su se gibanja u društvu počela primjećivati. Nema tu radikalnog društvenog otpora, ali malo se je pomakla svijest građana i možda će neka iduća vlast biti mrvicu obzirnija. Iako, ja sam generalno pesimistična i mislim da će proći desetljeća dok se ponovno ne oporavimo i civiliziramo.“

Neuspjeli pokušaj pred spuštanje zastora

Važna epizoda u raspuštanju Sabora jesu i izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a koje je predsjednik Sabora Željko Rainer (HDZ) pokušao staviti na glasovanje odmah nakon potvrde odluke o samoraspuštanju. Oporba se, u ovom slučaju, još jednom poslužila rušenjem kvoruma pa zakon ipak nije usvojen, a građani su, makar na kratko, spašeni od vala poskupljenja u zdravstvu.

Članovi vlade u Saboru

Oporba je često sprječavala donošenje odluka u Saboru napuštanjem sabornice i rušenjem kvoruma

„Kratko rečeno, radi se o brutalnim izmjenama taksacija u zdravstvu, odnosno doplata građana. Prva je povećanje maksimalnog iznosa participacija bolničkog liječenja s dvije na tri tisuće kuna. Druga je uvođenje naplate za takozvane nehitne pacijente koji ulaze u bolničke hitne prijeme. To je deplasirano i ne bi pomoglo sustavu. Radi se o zanemarivim iznosima novca u kontekstu financijske konsolidacije sustava“, objašnjava nam Škaričić uz navod da su te mjere višestruko protuzakonite te da je način na koji su se namjeravale donijeti protivan saborskom Poslovniku zato što su išli u hitnu proceduru bez posebnog obrazloženja. „A i odredba prema kojoj se trebala naplaćivati hitna pomoć nehitnim pacijentima ne objašnjava cijelu procedura. To je prema meni protuustavno.“ Iza svega je, smatra kolegica Škaričić, namjera da to bude prva stepenica prema komercijalizaciji javnozdravstvenog sektora. „Namjeravalo se veliki dio javnozdravstvenih usluga staviti u ono što je ministar zdravlja Nakić nazivao nadstandardom, a kako bi prešle u ruku privatnih osiguravatelja.“

Bitka za javno zdravstvo se nastavlja

Skandala i prikrivenih interesa u javnozdravstvenom sustavu nikada nije manjkalo pa je teško za očekivati da i neka druga vlast neće pokušati intervenirati u njega na štetu građana. „On je sigurno ugrožen sa svim stranačkim razmišljanjima o zdravstvenom sustavu. SDP bi napravio nešto slično da je ostao na vlasti. Naprosto slijedimo neoliberalnu agendu koja ne donosi dobro u smislu stabilizacije zdravstvenih sustava. Zasebna je tema koliko to ugrožava pacijente u zemljama u kojima vlada siromaštvo. Sasvim sigurno, tko god dođe na vlast, bit ćemo na udaru sličnih ideja i sve ovisi o toj reakciji društva. Pesimistična sam prema dosadašnjim reakcijama, jer ljudi ne shvaćaju bit promjena koje se predlažu“, zaključuje Škaričić.

Građani poučeni dosad ne viđenom krizom vlasti ljeto će iskoristiti za razmišljanje o novim parlamentarnim izborima koji ih očekuju u rujnu. Raspušteni saborski zastupnici se, u srpnju, mogu opustiti i uživati u privilegijama koje su stekli tijekom polugodišnjeg rada. Prvih šest mjeseci nakon raspuštanja imaju pravo na punu zastupničku plaću, a drugih šest mjeseci na polovicu te plaće. Uz podatak da zastupnička plaća bez dodataka često prelazi i 15 000 kuna neto, za skromne hrvatske prilike to se čini pravim jackpotom.

Preporuka uredništva