1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Savršeno precizne slike s visine od 2000 metara

Carl Josef Putzbach23. listopada 2007

Njemačka je vodeća zemlja u svijetu na području fotogrametrije koja je na njemačkim prostorima razvijena već prije 150 godina. U međuvremenu su postignuti veliki napretci korisni za brojna druga područja.

https://p.dw.com/p/Bvnz
Zračna snimka jedne berlinske četvrtiFoto: picture-alliance / dpa

Fotogrametrija je, za one koje ne znaju, geodetska disciplina u kojoj se pomoću fotografija terena iz zraka dobijaju brzo i jeftino suvremene digitalne podloge i mjere mnogi objekti na njima. Na Institutu za fotogrametriju Sveučilišta u Stuttgartu svake dvije godine se sastaju stručnjaci iz cijeloga svijeta kako bi se konzultirali o najnovijim dostignućima na području daljinskih istraživanja uz pomoć fotografije. Prije su tom prilikom bile predstavljane ogromne kamere za fotografiranje iz zraka, a danas su ih zamijenile digitalne kamere. Trenutno se u Institutu radi na izradi digitalnog globusa. Većina podataka dobijena je preko slika iz zraka, objašnjava voditelj instituta, profesor Dieter Fritsch: «One se rade iz aviona s digitalnim fotografskim sustavima koji obrađuju gigabajte, terabajte digitalnih podataka. Imamo i satelitske sustave koji mogu iz 400-700 km udaljenosti napraviti vrlo oštre fotografije, a one se onda koriste za kartiranje ili za izradu digitalnog globusa.»

"Oko sokolovo"

Preciznost s kojom ovakve fotografije prikazuju terene je zapanjujuća. «S ovim digitalnim kamerama za slike iz zraka možemo s 2 000 metara visine točno prikazati svaki centimetar Zemljine površine. Sa satelita, iz udaljenosti od 400-500 km možemo u međuvremenu definirati objekte na Zemljinoj površini veličine 60-70 cm. S našim mogućnostima se gotovo približavamo preciznosti špijunskih satelita,» tvrdi profesor Fritsch.

"Power wall"

No, ova hrpa podataka više se ne može prikazati na normalnim ekranima pa je stoga teško upotrebljiva. Zato na Institutu za vizualizaciju i interaktivne sustave Sveučilišta u Stuttgartu rade s projekcijama na površini od 2,5 za 8 metara koje se zovu «power wall». Direktor Instituta, profesor Thomas Ertl objašnjava: «Naravno da veća rezolucija displaya ovako velikih površina omogućuje prikazivanje veće količine informacija nego klasičan monitor. Ekran običnog televizora ima oko 500 000 točaka. Mi ovdje na naša četiri projektora imamo sedam milijuna točaka a u SAD-u ima instalacija na kojima se spajanjem više ekrana dobija rezolucija od 100 milijuna točaka.»

Fotogrametrija iz automobila

Glavni problem svih prikaza visoke rezolucije je enormna količina podataka koja mora biti obrađena. Zato se poseže za trodimenzionalnim prikazom. Da bi on tekao glatko, mora u sekundi biti obrađeno i raspoređeno na četiri projektora 175 milijuna točaka. Za tako nešto treba imati čitave farme računala i specijalnih softwarea. Ali nije sve tako komplicirano. Fotogrametrija se može provoditi i iz automobila, upućuje profesor Fritsch: «S kompletnim sustavima ugrađenima u neki kombi koji raspolažu sustavima za mjerenje razdaljine i koji mogu odmah i stvoriti trodimenzionalnu sliku objekta.»

Korist za klimatologe i telekomunikacije

Ovaj krajnje precizni model gradova ne koristi samo gradskim planerima: «U međuvremenu se i puno klimatologa bavi ovakvim trodimenzionalnim modelima jer im oni pomažu da precizno obrade mikroklimu nekog grada iz čega opet mogu izvući daljnje zaključke, da se npr. neki prostori među zgradama ne smiju zatvoriti kako bi se i dalje mogla odvijati nesmetana izmjena toplog i hladnog zraka i tako i dalje i tako dalje.»

A zašto se uopće mora znati kakve su površine terena? Na primjer da bi se nesmetano moglo telefonirati preko mobitela. Za to se mora znati je li neki zidovi ili neke površine propuštaju ili odbijaju signale.

Njemačka - kolijevka fotogrametrije

Put od optičkih premjeravanja zgrada do digitalnog globusa bio je dug. On je povezan sa slavnim njemačkim optičkim firmama poput Zeissa i Leice koje su i danas aktivne na ovom polju. Profesor Fritsch kaže: «Fotogrametrija ima svoje korijene u Njemačkoj. Jedan njemački građevinski inženjer Meydenbauer izmislio je za arhitekte samu riječ fotogrametrija oko 1860. Ona ima veliku tradiciju u Njemačkoj. Imamo danas najmanje osam sveučilišta na kojima možete studirati i diplomirati fotogrametriju». To je jedinstveno u svijetu i ima za posljedicu činjenicu da potraga za stručnjacima za fotogrametriju često završava baš u Njemačkoj.