Savezna skupština: zadaća, sastav, glasovanje
26. svibnja 2008
Savezna skupština se okuplja svakih pet godina i ima samo jednu zadaću – izbor predsjednika republike. Tvore je svi zastupnici u nacionalnom parlamentu Bundestagu te podjednak broj izaslanika parlamenata saveznih pokrajina. Zbog takvog sastava odnos političkih snaga u Saveznoj skupštini se mijenja svaki put nakon izbora za Bundestag ili pokrajinske parlamente. O novom njemačkom predsjedniku (ili predsjednici) odlučivat će se u svibnju 2009.
Točan datum i mjesto izbora još mora utvrditi aktualni šef države Horst Köhler. No, prije toga, u rujnu 2008. u Bavarskoj će se održati izbori za pokrajinski parlament, a ishod glasovanja će se još jednom odraziti na omjer snaga u Saveznoj skupštini. Ostvare li se predviđanja o gubitku potpore birača tradicionalno najjačoj bavarskoj stranci – Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU), Unija demokršćana (CDU i CSU) bi u Saveznoj skupštini mogla ostati bez dragocjenih glasova, a građanski tabor kojemu još pripada i Liberalna stranka (FDP) i bez tijesne većine.
Objava sastava u zadnjem trenutku
Službeni poimenični popis članova Savezne skupštine i njihova stranačka pripadnost odnosno opredjeljenje bit će objavljeni tek neposredno uoči izbora predsjednika države. Jedna polovina je već poznata, a čini je svih 612 zastupnika iz aktualnog saziva Bundestaga. Drugu polovinu će izabrati i odaslati parlamenti 16 njemačkih saveznih pokrajina. To znači da će iduća Savezna skupština ukupno imati 1.224 člana. Broj mandata pojedinih pokrajina bit će proporcionalan broju njihovih stanovnika.
Prema nekim procjenama, građanski tabor (CDU, CSU i FDP) koji podupire kandidaturu Horsta Köhler za drugi predsjednički mandat u Saveznoj skupštini trenutno raspolaže tijesnom većinom od 613 ili 614 glasova. Socijaldemokratska stranka (SPD) može računati s 424 glasa, Stranka ljevice s 92, a Zeleni s 90 glasova. Ostatak otpada na stranački neovisne zastupnike, predstavnike radikalne desničarske stranke NPD-a, organizacije njemačkih izbjeglica i prognanika iz Drugog svjetskog rata te manjinskih udruga.
Za izbor najviše tri kruga glasovanja
Za izbor njemačkog predsjednika predviđena su najviše tri kruga glasovanja. Za izbor u prvom i eventualno drugom krugu nužna je apsolutna većina glasova, dakle suglasnost više od polovine članova Savezne skupštine. U trećem krugu je pobjednik onaj koji zadobije relativnu većinu, dakle kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova. Izbor predsjednika Savezne Republike Njemačke tek u trećem krugu glasovanja je relativno rijetka pojava. Dosad su zabilježena dva takva slučaja: 1969. pri izboru Gustava Heinemanna te 1994. pri izboru Romana Herzoga koji je porazio čak troje protukandidata.
O njemačkom predsjedniku se u Saveznoj skupštini odlučuje tajnim glasovanjem i nije moguće doznati tko je kome dao svoj glas. To je razlog zbog čega zastupnici u pojedinim slučajevima ne glasuju u skladu s preporukom svoje stranke, nego se odlučuju za nekog od protukandidata. Zastupnički mandat u pokrajinskom parlamentu nije uvjet za članstvo u Saveznoj skupštini. Osim zastupnika, stranke za članstvo u Saveznoj skupštini često kandidiraju i bivše političare, javne dužnosnike, uvažene ličnosti i poznate osobe. Oni se pri izboru njemačkog predsjednika ne moraju pridržavati stranačkog naputka. (gg)