1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Sastavljanje uništenih spisa

Kakvim metodama su se služile komunističke tajne službe u nadzoru građana i koliko su zločina pri tomu počinile, ni izdaleka nije razjašnjeno. U Njemačkoj je najveća prepreka činjenica da su mnogi spisi uništeni.

default

Jan Schneider s programom za sastavljanje spisa. (AP Photo/Herbert Knosowski

Bila je to tajna akcija, ujesen 1989. godine. U Njemačkoj su se događale povijense promjene. Režim bivšeg DDR-a bio je na kraju, država koja je svoje građane uhodila i stvarala o njima debele dosjee bila je pred slomom. Tada je na brzinu trebalo uništiti dosjee tajnih službi, brojni suradnici su danonoćno punili stojeve za uništavanje spisa. Ali, ni strojevi nisu izdržali mnoštvo dokumenata kojima su punjeni. A kad su otkazali strojevi suradnici tajne službe STASI-ja ručno su kidali dokumente.

Više od 16 tisuća vreća u kojima je prema procjenama oko 600 milijuna komadića papira ipak je spašeno od potpunog uništenja. Sad bi ti papirići trebali biti ponovo složeni, kaže Bertram Nickolay s Fraunhoferovog instituta u Berlinu:

«Komadići su različite veličine. Nekad je list veličine A4 poderan u samo nekoliko komada, nekad u 50-ak komadića. To znači da ima komadića koji su veliki samo pola četvornog centimetra.»

Dosad su ti komadići sastavljani ručno. Ali, taj sizifov posao trajao bi 600 do 800 godina dok bi doista svi komadići iz 16 tisuća vreća bili ponovo sastavljeni. No, sad bi se to moglo dramatično promijeniti.

Računala pomažu pri sastavljanju

Jer, znanstvenici s Fraunhoferovog instituta za proizvodne pogone i konstrukcijsku tehniku iz Berlina razvili su postupak kojim bi sastavljanje pokidanih spisa trebalo ići vrlo brzo. Jedan od dvojice voditelja projekta Bertram Nickolay pojašnjava:

«Kad uspješno završimo ovaj projekt bit ćemo u stanju ovim postrojenjem sastaviti preostalih 16 tisuća vreća u razdoblju od četiri, pet godina.»

Kako funkcionira projekt pojašnajva drugi voditelj projekta Jan Schneider:

«Komadiće papira vadimo iz vreće, razmotavamo ih, ručno ih širimo i onda tako razmotane komadiće stavljamo na pokretnu vrpcu.»

Komadići tada prolaze kroz scanner. Tu ih se digitalno snima s obje strane i automatski sortira prema određenim kriterijima.

«Tu su presudne osobine kao boja papira. Jer, nema smisla pokušati sastavljati zeleno s kremastim. Onda dolaze osobine kao vrsta tiska, vrsta slova, grafike, pečati itd.»

Za nekoliko godina spisi kompletni

Nakon digitalnog snimanja komadića papira na redu je kompjutorski program. On sastavlja dijelove koji odgovaraju jedni drugima. Komadić po komadić, stranicu po stranicu, dosje po dosje, dok ne bude sve potpuno sastavljeno. Tada su dokumenti na raspolaganju u digitalnom obliku. A to ide prilično brzo. Ne samo kod listova pokidanih ručno nego i kod onih koji su uništeni strojno, veseli se Günter Bormann iz Ustanove za spise tajne službe STASI-ja:

«Tada stvari postaju nama zanimljive. Tada ćemo mi te spise pregledati, vrednovati njihov sadržaj i obavijestiti mjerodavne institucije.»

Pilot-projekt Fraunhoferovog instituta trajat će dvije godine. Postupak sastavljanja uništenih spisa jedinstven je u svijetu. I već su se znanstvenicima Instituta javili interesenti među kojima su kako predstavnici porezne policije tako i tajnih službi.