1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sastanak na Brijunima

Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipović i Boris Tadić te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović razgovarat će o pitanjima koja opterećuju odnose između tri zemlje.

Susret Josipovića i Tadića u Vukovaru prošle godine

Susret Josipovića i Tadića u Vukovaru prošle godine

Analitičari ocijenjuju da je trilateralni susret na Brijunima ( ponedjeljak, 18.07.) logičan nastavak događaja nakon što su hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Srbije Boris Tadić otvorili novo poglavlje u regionalnim odnosima. Također konstatiraju da je i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izrazio spremnost za sudjelovanje u stvaranju povoljnije političke klime što je dovelo do sastanka u travnju ove godine, u Karađorđevu i nedavne službene posjete Tadića Sarajevu.

Dosadašnji susreti regionalnih lidera uglavnom su bili neslužbenii, a takav će biti i današnji trilateralni sastanak na Brijunima. Predsjednici Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Boris Tadić te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović trebali bi razgovarati o većini otvorenih pitanja koja opterećuju odnose u regiji, kao što su granice, neriješeni imovinskopravni odnosi te suradnja u kaznenom gonjenju i izručenju osumnjičenih za ratne zločine i druga kaznena djela.

Analitičari smatraju da određeni napredak koji su Srbija i Hrvatska postigle u suradnji na području pravosuđa nije dovoljan i da dosadašnja deklarativna spremnost za suradnju nije popraćena odgovarajućim političkim potezima. "Potvrdila je to i Tadićeva posjeta Sarajevu tijekom koje nije postignut niti jedan konkretan dogovor", kaže politički analitičar iz Sarajeva Vlastimir Mijović, koji ni od današnjeg sastanka na Brijunima ne očekuje mnogo.

Izetbegović, Radmanović i Komšić tijekom susreta s Josipovićem u siječnju ove godine

Izetbegović, Radmanović i Komšić tijekom susreta s Josipovićem u siječnju ove godine

Do sada nije bilo konkretnih rješenja

"Dobro je što razgovaraju, ali niti jedan od dosadašnjih susreta regionalnih lidera nije dao konkretna rješenja. Pitanje je žele li oni zaista doprinijeti poboljšanju sveopće situacije u regiji ili samo nastoje promovirati vlastiti imidž, bolji nego što ga stvarno zaslužuju. Bojim se da iza krupnih proeuropskih riječi trojice bosanskohercegovačkih lidera te njihovih kolega iz Srbije i Hrvatske nema odgovarajućih sadržaja", kaže Mijović.

Zašto proces uspostave povjerenja i dobrosusjedskih odnosa u regiji traje toliko dugo? Analitičari tvrde da su regionalni lideri, posebno Boris Tadić, razapeti između vođenja proeuropske politike i opstanka na domaćoj političkoj sceni gdje moraju voditi računa i o utjecajima radikalnih struja. Profesor beogradskog Sveučilišta, Zoran Dragišić kaže da "sve tri strane izražavaju pogrešna uvjerenja a narod njihovu spremnost za kompromise kažnjava na izborima".

"Od početka krize u bivšoj Jugoslaviji velik je raskorak između deklarativne politike i situacije na terenu. I danas svi govore kako su za suradnju, mir i stabilnost, ali nema rješenja za konkretne probleme. I u ovom slučaju je jasno da političari ne misle ono što govore, a pogotovo ne rade u skladu sa onim što su rekli. Kada dođe do rješavanja konkretnih pitanja vidjet će se i stvarne razlike u stavovima i koliko je tko spreman za kompromis", kaže Dragišić.

Tadić i Radmanović u Sarajevu

Tadić i Radmanović u Sarajevu

Ključ za rješavanje mnogih regionalnih problema je u BiH

Od brijunskog susreta i ne treba očekivati spektakularne rezultate jer je najosjetljivije regionalno pitanje i ključ rješenja mnogih problema ustavno uređenje BiH. O tome regionalni lideri još uvijek nisu spremni otvoreno razgovarati. No, mogli bi razgovarati o povratku izbjeglica i borbi protiv organiziranog kriminala, kaže za Deutsche Welle voditelj zagrebačkog Centra za politološka istraživanja dr. Anđelko Milardović.

"Mislim da su ovi sastanci korisni jer će potom i na nižim razinama operativna tijela morati raditi svoje poslove, odnosno trebalo bi doći do sastanaka na razini ministara vanjskih poslova, ali i šefova državnih vlada. Kada je riječ o ustavnim rješenjima za BiH, mislim da tu ne bi trebalo biti intervencija s jedne ili s druge strane. U tom procesu trebaju biti istaknuta tri politička čimbenika unutar BiH, a nezaobilazna je i uloga i Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Europske Unije i Turske", naglasio je dr. Milardović.

Prema ispitivanjima javnog mijenja, građani Beograda, Zagreba i Sarajeva ne očekuju bitnije pomake na brijunskom susretu. Većina uopće ne vjeruje političarima, a samo rijetki izražavaju umjereni optimizam jer "ovakvi susreti ipak pokazuju da se u rješavanju problema otišlo korak dalje od dosadašnje prakse međusobnog izbjegavanja". Ono u što su sigurni je da su predsjednici "izabrali pravo mjesto za sastanak, te da će im danas svima biti lijepo Brijunima".

Autor: Samir Huseinović

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva