1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sarkozy se vraća na političku pozornicu

Svojom knjigom "Sve za Francusku" Nicolas Sarkozy je započeo utrku za francuskog predsjednika. S protivnicima se oštro obračunava, a za dobivanje simpatija Francuza nastoji iskoristiti i strah od terora.

"Ja sam kandidat." Ovom kratkom rečenicom Sarkozy je okončao nagađanja. Bivši francuski predsjednik želi to postati ponovo. Time je ujedno okončao ljetnu stanku i Francuzima poslao poruku da on određuje dnevni red u politici. Trenutak objavljivanja kandidature pomno je odabran, a izbornu kampanju vodit će njegov stranački kolega Brice Hortefeux.

U izbornoj kampanji će dominirati "jake ideje", kaže Sarkozy, a izložio ih je u svojoj novoj knjizi: "Sve za Francusku". Ona, pak, sadrži agendu koja bi mogla potjecati i od Nacionalne fronte: ukidanje prava na spajanje obitelji za strance, preventivno zatvaranje osumnjičenih za terorizam, otežavanje uvjeta za stjecanje francuskog državljanstva. Gospodarstvo se u knjizi rijetko pojavljuje.

Francois Hollande

Francois Hollande

Hollande nastoji popraviti ugled

Kod sadašnjeg predsjednika Hollandea sve se, pak, vrti oko brojki. Ni najnoviji lagani pad stope nezaposlenosti na 9,6 posto u srpnju ove godine ne daje Hollandeu krila. Sporna reforma tržišta rada prema jednoj studiji EulerHermesa donosi francuskom gospodarstvu rast od samo 0,05 posto. To je daleko od stvarnog zaokreta.

Zato je i termin predizbora kod socijalista odabran kasno, za kraj siječnja. Pariški profesor politologije Bruno Cautrès kaže da socijalistima nedostaje hrabrosti. "Oni će čekati do kraja na bolje gospodarske pokazatelje kako bi Hollande mogao reći: 'Gledajte, ipak sam uspio.'"

Konzervativci naglašavaju temu sigurnosti

"On je spreman", kaže arogantno Sarkozyjev prisni suradnik Hortefeux. U kampanji republikanaca koja upravo počinje više će pozornosti poklanjati osjećajima nego činjenicama. I Sarkozy je kao predsjednik više obećao nego što je ispunio, i Sarkozy je upropastio neke političke projekte. "Nitko od njega ne očekuje da se mijenja. Tko njega bira, bira Sarkozyja takog kakav je", naglašava Bruno Cautrès u razgovoru za Deutsche Welle.

Sarkozyjevi suradnici zrače samopouzdanjem. Stanje Francuske ne bi moglo biti bolje za početak izborne kampanje: zemlja je još uvijek u šoku od najnovijih terorističkih napada. To odgovara Sarkozyju. Njegove omiljene teme su odavno unutarnja sigurnost, suverenitet, jaka država. On želi, kaže Cautrès, Francuskoj objasniti zašto joj je on potrebniji nego ikad ranije. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su terorizam i nezaposlenost najvažniji razlozi zbog kojih će Francuzi 2017. izaći na izbore (institut IFOP). A prema ispitivanju instituta ELABE 65 posto Francuza misli da vlada ne čini dovoljno protiv terorizma.

Prosvjed u Francuskoj

Prosvjed u Francuskoj protiv reforme tržišta rada

Da ne čini dovoljno- to kaže i najveći Hollendeov unutarstranački protivnik Arnaud Montebourg. Bivši ministar u socijalističkoj vladi, koji pripada lijevom stranačkom krilu, svom bivšem šefu predbacuje neprihvatljivu gospodarsku politiku. "Može mu se puno toga predbaciti, političke provokacije, razbijanje porculana, ali ne da nema konkretnih prijedloga", kažu njegovi socijalistički drugovi. Njegov program izgleda kao da zadovoljava čežnju Francuza za sigurnošću, a da ne moraju birati desnicu: više suverenosti, narodna vojska s najmanje šestomjesečnim obvezatnim vojnim rokom, manje proračunskih propisa iz Bruxellesa. Za Hollandea bi moglo biti neugodno ako se Montebourg predstavi kao izravni kandidat. A to je moguće.

Sarkozy je u boljoj poziciji. Nathalie Kosciusko-Morizet cijelo ljeto je uzalud tražila dovoljno potpore za svoju kandidaturu. Potrebnih 500 potpisa stranačke baze nije skupila. Ostaju još od ranije poznati političari kao Bruno le Maire ili nesretni bivši premijer Francois Fillon. Dobre izglede imao bi jedino evergreen konzervativaca Alain Juppé. Gradonačelnik Bordeauxa, apsolvent elitne škole, bivši premijer utjelovljuje staru školu par excellence. U ispitivanjima javnog mnijenja Juppé je u prednosti s oko 36 posto glasova. Zato je vjerojatno da će se među konzervativcima voditi borba između Sarkozyja i Juppéa. Stranačka baza će 20. i 27. studenoga odlučivati za koga je.

Nedostatak svježih kandidata

Prognoza je teška. Juppé ne predstavlja novi zanos, kaže Cautrès. "U Francuskoj nema skrivene čežnje za povratkom neogolista, koji širi loše ozračje." Pa ipak je on jedan od rijetkih koji bi mogao pobijediti, smatraju promatrači, jer mu ljudi vjeruju. To je njegov adut. I o tomu Nicolas Sarkozy mora voditi računa ako želi postati predsjednik.

Preporuka uredništva