1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Sarajevska peticija Austriji: "Oslobodite Divjaka"

"Jovan Divjak treba biti oslobođen", traže sarajevski intelektualci, umjetnici i drugi građani u peticiji koju su predali austrijskom veleposlanstvu u Sarajevu. Na čelu inicijative je kazališni redatelj Haris Pašović.

Potpisivanje peticije za Jovana Divjaka u Sarajevu

Potpisivanje peticije za Jovana Divjaka u Sarajevu

Ispred austrijskog veleposlanstva u Sarajevu intelektualci i umjetnici iz glavnog grada BiH organizirali su potpisivanje pisma u kojem se od Austrije traži da penzioniranom generalu bivše Armije BiH Jovanu Divjaku "odmah omogući povratak u BiH, jer protiv njega ne postoji međunarodna tjeralica".

Inicijator potpisivanja, bosanskohercegovački kazališni redatelj Haris Pašović, kazao je da se proces protiv Divjaka nepotrebno politizira. "Ne radi se samo Jovanu Divjaku, već o svakom građaninu BiH jer po ovom načelu svatko od nas u bilo kojoj zemlji može biti zaustavljen na zahtijev Srbije, a to nije prihvatljivo" rekao je Pašović.

Građani podržavaju Divjaka, političari šute

Građani Sarajeva su i ovim činom izrazili podršku braniocu sarajeva I generalu Armije BiH, koji je u Austriji uhićen prije više od četiri mjeseca i još čeka odluku austrijskih vlasti o izručenju. Divjak je pritvoren temeljem srbijanske tjeralice, a tužiteljstvo u Beogradu ga tereti za navodni ratni zločin u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. svibnja 1992. godine. Tada su pripadnici Armije BiH napali kolonu vojnika JNA koja se povlačila iz Sarajeva. Tom prilikom je ubijeno oko 45 vojnika, 73 ih je ranjeno dok je oko vojnika 200 zarobljeno.

Jovan Divjak

Jovan Divjak

Izručenje Jovana Divjaka u međuvremenu je zatražila i BiH jer istragu o slučaju "Dobrovoljačka" od 2005. godine vodi i glavno bosanskohercegovačko tužiteljstvo. Kako BiH i Srbija još uvijek nisu potpisale Sporazum o suradnji u progonu osumnjičenih za ratne zločine, dupliranje sudskih procesa i dalje ugrožava odnose između dvije zemlje.

Neefikasnost bosanskohercegovačkih institucija

Uhićenje Jovana Divjaka otvorilo je brojna pitanja u BiH, uključujući i efikasnost državnog tužiteljstva u kojem od 2005. godine, barem za javnost, nije bilo značajnijih pomaka u predmetu "Dobrovoljačka". Prema analitičarima, to je Srbiji otvorilo mogućnost da i dalje manipulira činjenicama o ratnim zbivanjima u BiH.

I Divjak, koji je u Dobrovoljačkoj 3. svibnja 1992. godine izdao naredbu "Ne pucaj!", tražio je da se slučaj što prije riješi pred domaćim pravosuđem kako bi se konačno prestalo sa manipulacijama, jer su mediji i zvaničnici u Srbiji i Republici Srpskoj godinama dezinformirali javnost o broju poginulih vojnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Peticiju za Divjaka je potpisao i političar Miro Lazović

Peticiju za Divjaka je potpisao i političar Miro Lazović

Nesuglasice u timu koji zastupa Divjaka

Nevladine organizacije u BiH zamjeraju vlastima što su, umjesto zahtjeva za bezuvijetno oslobađanje, od Austrije zatražile izručenje generala Divjaka i što se nisu aktivnije zauzele za njegovo oslobađanje. Već je i Haški tribunal ustanovio da nema dokaza koji bi ga mogli teretiti za navodne ratne zločine u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici.

Prema informacijama Deutsche Wellea, slučaj su dodatno zakomplicirale nesuglasice, pa i svađe između pojedinih bosanskohercegovačkih političara i članova ovjtetničkog tima koji u Beču zastupa Jovana Divjaka. U veleposlanstvu BiH u glavnom gradu Austrije u srijedu (13.7.) nisu bili u prilici dati bilo kakve informacije o tijeku ekstradicijskog procesa.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva