1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sarajevo opet protiv mosta na Pelješac

Parlament BiH traži da se zaustave sve aktivnosti vezane za izgradnju Pelješkog mosta. Naši sugovornici ne vjeruju da je to uopće moguće, a i da su prosvjedi Sarajeva utemeljeni tamošnjom unutrašnjom politikom.

Baš kad se činilo da je odlukom Europske komisije o isplati 375 milijuna eura europskog novca za izgradnju Pelješkog mosta uklonjena i zadnja prepreka prije početka gradnje najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta, iz Bosne i Hercegovine stiže hladni tuš. Parlament BiH zatražio je slanje note Hrvatskoj u kojoj će zahtijevati obustavu svih aktivnosti vezanih uz gradnju mosta dok se ne postigne "obostrana suglasnost" oko tog projekta. Najavljeno je i osnivanje posebne parlamentarne komisije koja bi trebala preispitati jesu li ispunjeni svi uvjeti pod kojima bi projekt postao prihvatljiv za Sarajevo.

Da stvar bude neugodnija, sve se to dogodilo neposredno uoči zajedničke sjednice vlada Hrvatske i BiH koja je ovog tjedna održana u Sarajevu. Plenković je u Sarajevu pomirljivo uvjeravao da Pelješki most "ničim ne ugrožava interese BiH" i da Hrvatska ostaje najangažiraniji glasnogovornik interesa BiH na putu prema EU-u i NATO-u, očito želeći da ovo pitanje ne zasjeni pohvalnu činjenicu što su se nakon sedam godina uspjele sastati dvije vlade.

Federica Mogherin spricht im bosnischen Parlament (DW/S.Huseinovic)

Naši sugovornici nas uvjeravaju: ovi novi zahtjevi su zapravo tek namjenjeni "domaćoj" publici pred izbore slijedeće godine u Bosni i Hercegovini.

No u Sarajevu se ponovno problematiziraju i ona pitanja koja su se činila riješenima nakon što je Hrvatska prihvatila praktično sve zahtjeve BiH: podigla visinu mosta s 35 na 55 metara i ostavila 200 metara morskog prolaza između središnjih stupova, što je znatno poskupilo cijeli projekt. Tu su se pojavila i ona pitanja koja je nemoguće riješiti u preostalih nekoliko mjeseci do početka gradnje mosta, poput razgraničenja Hrvatske i BiH na moru. Iz Sarajeva sad stižu upozorenja da gradnja mosta ne smije početi prije nego što se riješi pitanje "izlaza BiH na otvoreno more", na koji, po mišljenju stručnjaka okupljenih u Pomorskom društvu u Sarajevu, BiH ima "neotuđivo pravo". Pomorsko društvo BiH zahtijeva da se sudskim putem odredi koridor širine milju i pol i dužine 70 kilometara, od Neuma do otvorenog mora. 

Hrvatska udovoljila svim zatjevima BiH

Hrvatski dužnosnik odlično upućen u ovaj projekt koji radije želi ostati neimenovan jer u Zagrebu ne žele učiniti ništa što bi potaknulo verbalni sukob, objašnjava DW-u kako je ponovno otvaranje ovog pitanja vjerojatno potaknuto unutarnjopolitičkim razlozima. On smatra kako se tu radi se o dva odvojena pitanja: jedno je pitanje razgraničenja Hrvatske i BiH, a drugo pitanje odnosi se na režim plovidbe na području budućeg Pelješkog mosta.

Kada je riječ o razgraničenju, 1999. je potpisan sporazum o granici između Hrvatske i BiH koji nikad nije stupio na snagu jer nije ratificiran. Ostalo je sporno pitanja Velog i Malog škoja te vrha poluotoka Kleka. To pitanje, međutim, ne može utjecati na gradnju Pelješkog mosta, budući da će se Pelješki most nalaziti više od 500 metara unutar nespornog teritorija Hrvatske.

Bosnien und Herzegowina Reisen Städte Stolac und Neum (DW/N. Velickovic)

Sam Neum je potpuno nepodesan za ozbiljnu luku. Teoretski, nova luka bi mogla tek nastati, ali na području oko kojeg se još uvijek vodi spor između Hrvatske i BiH.

A kada je riječ o režimu plovidbe, Hrvatska i BiH to su pitanje usuglasile međusobnim sporazumom kojim je definirana visina mosta od 55 metara i 200 metara morskog prolaza između središnjih stupova. "Prema tome, Hrvatska ne osporava pravo neškodljivog i tranzitnog prolaza za sve brodova iz i prema Neumu, tako da smatramo da nikakvo otvoreno pitanje ovdje ne postoji", rezolutan je naš sugovornik. On ne vidi nikakav razlog za politizaciju ovog pitanja.

Kultura sukoba i nesuradnje

Slično razmišlja i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom. "Očito je da u BiH koriste mnoge teme pa i ovo pitanje za svoje unutarnjopolitičko razračunavanje. Ovdje nije problem u projektu Pelješkog mosta, nego u politici u BiH. Podsjetit ću vas da je parlament Federacije BiH nedavno donio proturezoluciju kojom je želio poništiti rezoluciju Europskog parlamenta o stanju u BiH, što svjedoči o potpunoj dezorijentiranosti tamošnje politike". Picula za DW tvrdi da i najnovije "junačenje" spram Pelješkog mosta u BiH ne predstavlja "ništa drugo nego uvod u nepotrebno dugu kampanju za parlamentarne izbore, koji će se (u toj zemlji) održati u listopadu sljedeće godine".


Tonino Picula (Pixell/Patrik Macek)

Tonino Picula

On žali što BiH nije iskoristila ovu godinu, koja je rijetka godina bez izbora u toj zemlji, za konsolidaciju svojih institucija i popravljanje gospodarske i socijalne slike kako bi se približila euroatlantskim integracijama. "Problem je očito daytonski okvir koji stimulira kulturu sukoba i nesuradnje, kako sa susjedima, tako i unutar zemlje. Očito je da u sadašnjim okvirima nije moguće očekivati nikakav konsenzus političkih aktera o budućnosti zemlje", smatra Picula.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je pružila BiH sve potrebne informacije o Pelješkom mostu, a u tom pogledu Hrvatska je bila uspješna i u EU o čemu svjedoči i odobrenje isplate europskog novca za Pelješki most. Njen osnovni cilj je povezivanje dvaju dijelova hrvatskog i europskog teritorija, a ne dovođenje BiH u neugodan geostrateški položaj.

Picula stoga vjeruje da ponovni pokušaj osporavanja projekta Pelješkog mosta od strane politike u Sarajevu neće ugroziti početak gradnje, a ni odnose Hrvatske i BiH. "U pravom je trenutku, nakon sedam godina, održana zajednička sjednica vlada dviju država. Hrvatska i BiH imaju ozbiljna pitanja što ih treba rješavati. Ponovno problematiziranje projekta Pelješkog mosta motivirano je isključivo unutarnjopolitičkim razlozima, što neće daleko dovesti njegove protagoniste, a još manje ugroziti projekt", smatra Picula. On isto tako pozdravlja staloženu reakciju premijera i Hrvatske i BiH, Plenkovića i Denisa Zvizdića na najavu ponovnog "preispitivanja" projekta Pelješkog mosta.

Kroatien Tourismus in Dubrovnik (DW/V. Tesija)

I Hrvatska - i EU želi samo spajanje svojeg teritorija. Bosni i Hercegovini nitko ne osporava pristup otvorenom moru kroz "koridor" - naravno, koji teško može prestati biti područje Hrvatske: čak i arbitraža je uskratila možda i utemeljeniji zahtjev Slovenije.

Pelješki most je važan i za Schengen

Picula je uvjeren da jedino veliki infrastrukturni projekti, poput mostova i autocesta, kao i energetski projekti, mogu izvući BiH iz sadašnje gospodarsko-političke letargije. Zato je dovođenje u pitanje jednog takvog infrastrukturnog projekta kao što je Pelješki most "zadnje što je potrebno BiH".

Hoće li Hrvatska prije pristupiti Schengenu ili izgraditi Pelješki most? "To je teško pitanje", odgovara Picula i nastavlja: "Pelješki most važan je za Schengen, s obzirom na to da on povezuje teritorij i osigurava bolju kontrolu nad teritorijem vlastite države, što je jedan od vitalnih kriterija što ih je potrebno ispuniti za pristupanje Schengenu. Ali tu je potrebno zadovoljiti i druge političko-pravne kriterije, poput neovisnog pravosuđa i državne uprave očišćene od korupcije".

Eurozastupnik Picula se nada i kako će Pelješki most biti "brzo dovršen i da se u njegovom slučaju neće ponoviti priča s mostom do Čiova." Taj most je zapravo već trebao biti dovršen, ali će zbog problema u kojima se našao njegov izvođač radova biti dovršen tek do sljedeće turističke sezone.

 

Preporuka uredništva