1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sanader, Đukanović - nastavak slijedi?

22. prosinca 2010

Hrvatska javnost još se pita koji su stvarni razlozi povlačenja Ive Sanadera iz politike. A dok se ne sazna odgovor na to pitanje, povlače se paralele između njegovog i odlaska crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

https://p.dw.com/p/QiB2
Milo Đukanović okružen novinarima
Jpš uvijek zagonetna odluka o napuštanju funkcijeFoto: AP

Povlačenje iz politike kako bi došli neki drugi i preuzeli svoju dionicu vođenja Hrvatske, kako je to objasnio Ivo Sanader ili odlazak jer je sit politike, kako je izjavio Milo Đukanović te žestoke kritike na račun kosovskog premijera Hashima Tachija zbog umiješanosti u šverc oružjem, drogom i ljudskim organima, kako se tvrdi u europskim institucijama, za jedan su dio analitičara u Hrvatskoj jasan znak da je Unija odlučila uvesti reda u regiji. Na tom je tragu, uostalom, bila nedavna izjava profesora filozofije politike Žarka Puhovskog za DW („Slučaj Sanader“, 11.12.2010.) Nagađanjima kako je upravo EU tražio Đukanovićevu ostavku u zamjenu za kandidatski status Crne Gore sklon je i britanski The Economist.

Milo Đukanović
Milo Đukanović - malo mu tko vjeruje da se naprosto sklonio mlađimaFoto: picture alliance/dpa

Za razliku od takvih stajališta, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesna Pusić smatra da odlazak i kritike čak trojice premijera u regiji nisu bile tako izravne, odnosno nediplomatske. „Europska unija može biti rezerviranija, no svakako ne može izvršiti takav pritisak, ali može sam nacionalni političar, u ovom slučaju Milo Đukanović, procijeniti situaciju tako da zaključak bude: maknut ću se s mjesta premijera“, kazala je za DW Vesna Pusić. Ona smatra kako je Đukanović sam procijenio da će odstupanjem s premijerske dužnosti olakšati put Crnoj Gori u euro-integracije.

Ne žele nagađati

Premijerka Jadranka Kosor nije željela uspoređivati odlazak Sanadera i Đukanovića. „Ni na koji način ne bih ništa uspoređivala, svaka zemlja ima svoj put, pa naravno i put bivših premijera i svega onoga što se uz određene osobe veže“, izjavila je Kosor.

U hrvatskim se medijima, inače, ističe kako se sada već bivši crnogorski premijer nije odrekao i mjesta šefa svoje stranke, valjda poučen svime onime što se događalo Ivi Sanaderu.

Na sljedećoj stranici: Neizravan pritisak Europske unije

I političari i analitičari u Hrvatskoj s kojima smo razgovarali neskloni su nagađanjima o povlačenjima i kritikama na račun trojice premijera. No, znakovitim drže da „arhiviran spis o švercu cigareta iz Crne Gore u Italiji“, odnosno da je istraga, kojom je prije osam godina povezivan Đukanović s cijelom aferom, zaključena bez dizanja optužnice protiv njega. Istodobno se Sanader nalazi pred nizom optužnica, dok nakon izvještaja o Hasimu Tachiju i nevladine udruge iz svijeta, npr. Human Rights Wach, traže da se rasvijetle teške sumnje protiv kosovskog premijera.

Vesna Pusić
EU se ne miješa direktno u kadrovsku politiku - Vesna PusićFoto: DW

Pritisak da – ali neizravan

Damir Grubiša za zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti napominje kako Europska unija možda ne može izvršiti izravan pritisak, ali može staviti do znanja kako ne želi „sjedati za stol“ s onima koji ne razumiju pravila igre u Uniji. A iako ona nisu uvijek ista za stare i nove članice, naglašava Grubiša, svima se jasno stavljaju do znanja – od Berlusconija do premijera s jugoistoka Europe.

Urednici i novinari tjednika Nacional, koji smatraju kako je njihov bivši vlasnik i urednik Ivo Pukanić ubijen jer je otvorio temu o crnogorskom švercu cigareta, skloni su Đukanovićevo povlačenje tumačiti kao posljedicu toga čina.

Sva pitanja o tome koji su stvarni razlozi za povlačenje Sanadera i Đukanovića, kao i, upravo sada, otvaranje Tachijevih afera, o kojima se godinama pričalo, tako ostaju u sferi nagađanja. Osobito zato jer građani nisu zadovoljni objašnjenjima onih koji su se povukli. A, ističe profesor Grubiša, njihovo objašnjavanje pritiscima iz Europske unije, pokazatelj je da Unija, usprkos kritikama što se znaju redati na njezin račun, i dalje za građane regije ima pozitivan značaj kao netko tko će pokazati smjer kojima se trebaju razvijati demokracije u tim državama.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Z. Arbutina