Samopouzdani Erdogan dočekuje nepopustljivu Merkel

Bolesnik s Bospora", kako se Tursku dugo vremena nazivalo, već odavno više nije bolestan. Štoviše, obzirom na gospodarske uspjehe i rastući međunarodni i diplomatski značaj zemlje, njemačku kancelarku Angelu Merkel u ponedjeljak (25.2.) u Ankari je dočekao jedan sa sve većim samopouzdanjem nastupajući turski premijer Recep Tayyip Erdogan.To samopouzdanje ne samo Erdogana, već i Turske, trebalo bi potvrditi EU povjerenika za energetiku, Nijemca Günthera Oettingera, u njegovim nedavnim izjavama da će Njemačka i Francuska u narednom desetljeću Tursku "na koljenima" moliti da uđe u Europsku uniju.

Moguće otvaranje novog poglavlja kao "izraz dobre volje"

Manje patetično, ali u istom smjeru se kreću i izjave političara vladajućeg CDU-a, Ruprechta Polenza, predsjedatelja Vanjskopolitičkog povjerenstva Bundestaga. On je zatražio otvaranje novih poglavlja u pregovorima s Turskom unatoč dosadašnjoj blokadi Cipra, "kako bi se objema stranama dopustila sustavna diskusija". Turska se ustrajno protivi proširivanju carinske unije na deset novih EU članica, uključujući i Republiku Cipar, koju ne priznaje kao državu. Uključivanje Cipra u carinsku uniju bi značilo da ciparski brodovi i zrakoplovi nesmetano mogu uploviti i ući u turske morske i zračne luke, a za takvo što Ankara još nije spremna. Tursku izuzetno ljuti što je pri dosadašnjim pristupnim pregovorima, koji su s Europskom unijom započeti 2005., otvoreno samo 13 od ukupno 35 poglavlja, a samo poglavlje o znanosti i istraživanju dosad je uspješno okončano.

S druge strane je rastući geostrateški značaj Turske na razmeđu Europe i Azije, kao i Bliskog istoka - praćen rastućim stopama gospodarskog rasta, o kojima EU zemlje trenutačno samo mogu sanjati - razlog za osnaženo tursko samopouzdanje. Iako je veliki gospodarski rast od 9,2 i 8,5 posto u 2010. i 2011. godini, u usporedbi s prošlom godinom znatno opao na ispod četiri posto, kriza eura i rat u Siriji nisu prouzrokovali trajne štete turskom gospodarstvu.

Teško je za očekivati da bi Merkel mogla odustati od njezinog dosadašnjeg zalaganja za jednim privilegiranim partnerstvom s Turskom, koje je spominjano kao alternativa članstvu u EU-u. Ipak se u turskim, kao i u njemačkim diplomatskim krugovima smatra da bi moglo doći do "pozitivnih signala", posebice nakon što je Francuska pod novim vodstvom predsjednika Francoisa Hollandea poručila da je izgledno otvaranje daljnjeg poglavlja o regionalnoj politici s Turskom.

Sporne točke: vizni režim i dvojno državljanstvo

No znatno više nego sam pristup Europskoj uniji, Turske zaokupljaju teme: vizni režim i dvojno državljanstvo. S velikom napetošću se očekuju Merkeline izjave o tim spornim temama. Njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich je u okviru njegovih razgovora u Turskoj prije oko dva tjedna kategorično odbio mogućnost uvođenja bezviznog režima državljanima Turske za ulazak u Njemačku.

I mogućnost da se Turcima koji žive u Njemačkoj omogući posjedovanje dvije putovnice - njemačke i turske - važi kao teško ostvariva. Promatrači polaze od toga da pitanje dvojnog državljanstva neće biti na agendi Angele Merkel pri njezinim razgovorima u Ankari. Krajem listopada prošle godine je Erdogan iznenadio njemačku javnost zahtjevom kojega je uputio svojim zemljacima u Njemačkoj, da bi se trebali više potruditi da se integriraju i usvoje njemačku kulturu, tako što bi se primjerice više bavili Goetheom i Kantom. Taj zahtjev je bio utoliko iznenađujući, jer je Erdogan prije toga oštro kritizirao integracijsku politiku Njemačke i upozoravao od toga da bi moglo doći do asimilacije, što je, kako je naglašavao, "zločin protiv čovječnosti“.

Kod diskusije oko viznog režima Turska prije svega upućuje na trčanje kroz špalir čak i za poslovne ljude koji žele investirati u Njemačkoj. Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je pritom govorio o "sramotnom postupanju" prema njegovoj zemlji kao kandidatu za pristup Uniji. Merkel će, prema procjeni promatrača, uputiti na već započete pregovore između Europske komisije i Ankara kad je u pitanju vizni režim i isključiti mogućnost djelovanja Berlina bez Bruxellesa po tom pitanju. Također nije ni za očekivati da će Turska bez obvezujućih obećanja po pitanju olakšavanja viznog režima biti spremna kao protuuslugu prihvatiti natrag sve izbjeglice koje su preko njezine granice prešle u Grčku - što je za EU važna tema.

Intenzivnija kooperacija pri obrani od terorizma

Daljnja važna točka njemačko-turskih odnosa je zajedničko djelovanje protiv religijski ili politički motiviranog ekstremizma, kao i protiv međunarodnog terorizma. Iz njemačkih sigurnosnih krugova se moglo čuti da ta suradnja načelno nije loša, ali da bi se ona mogla još poboljšati. Očekuje da bi moglo doći do dogovora o boljoj koordinaciji pri obrani od terorizma, koji bi uključivao konzultacije ministara unutarnjih poslova dviju zemalja dva puta godišnje.

Na području gospodarskih odnosa se ne očekuju nikakvi veći problemi. Na sastancima u ponedjeljak (25.2.) u Ankari, u kojima sudjeluju i njemački gospodarstvenici koji prate kancelarku, bit će riječi i o suradnji primjerice u energetskom sektoru, kao o daljnjim naporima pri izgradnji bilateralne trgovine i tehnološkog transfera.

Sirija, Iran, sukob na Bliskom istoku, kao i pomirenje između Turske i susjedne Armenije su također teme posjeta Angele Merkel Ankari. A daljnja tema su i problemi koje Turska ima s poštivanje prava manjina, prije svega kršćana u toj većinski muslimanskoj zemlji.