1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Samit o budućnosti EU-a

U Bratislavi se održava samit šefova država i vlada 27 zemalja članica EU-a. Na njemu ne sudjeluje Velika Britanija. Među ostalim, bit će govora o budućnosti Unije nakon Brexita.

Samit 27 zemalja članica EU-a, koji se ovoga petka (16.9.) održava u Bratislavi, bi prema riječima njemačke kancelarke Angele Merkel trebao pokazati put u bolju europsku budućnost. „Europa se nalazi u odlučujućem trenutku“, izjavila je kancelarka nakon sastanka s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom u Parizu. „Naš cilj je „Agenda iz Bratislave“ koja će jasno pokazati da smo odlučni zajedno reagirati na slabosti i zadatke koji su pred nama“, rekla je. „Kada je riječ o terorističkim prijetnjama i izazovima zbog izbjeglica, moramo biti u stanju štititi naše vanjske granice i zajedno moramo dati odgovor“, istaknula je Angela Merkel.

Hollande i Merkel

Merkel i Hollande sastali su se uoči samita

Francuski predsjednik je nakon sastanka s njemačkom kancelarkom istaknuo tri prioriteta o kojim treba biti govora u Bratislavi: sigurnost, blagostanje i europske vrijednosti. Hollande je upozorio da bi kriza, u kojoj se našla Europa nakon odluke Britanaca da napuste EU, mogla biti egzistencijalna kriza. Zato je Europi potrebna jasna vizija. Mora se točno vidjeti što to brine ljude. „Kao kontinent koji ima perspektive za budućnost i koji je zanimljiv za mlade, Europa mora biti nošena europskim vrijednostima, kulturom i duhom“, istaknuo je francuski predsjednik.

Borba protiv povratka demona

Šefovi država i vlada zemalja članica EU-a se sastaju u Bratislavi bez britanske premijerke Therese May. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz je izrazio nadu da će sa samita biti poslan signal jedinstva. „Od zajednice 27 zemalja očekujem jasan signal da ostajemo zajedno bez obzira na probleme i sporne teme. To bi u aktualnoj situaciji bio uspjeh“, izjavio je Schulz za njemački tjednik „Der Spiegel“. On je također izrazio svoju duboku zabrinutost zbog stanja u kojem se EU trenutno nalazi. „Sve veći broj ljudi govori kako je pogrešno ono što je postignuto u proteklih nekoliko desetljeća. Oni žele povratak nacionalnoj državi. Iza toga se ponekad krije retorika nacionalsocijalističke ideologije i dosta me podsjeća na međuratno vrijeme proteklog stoljeća čije demone još uvijek poznajemo. Te demone smo kroz europske strukture stavili pod kontrolu. Međutim, ako uništimo te strukture, demoni će se vratiti. To ne smijemo dozvoliti“, izjavio je Schulz.

Da je budućnost EU-a upitna, ne skriva ni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. On je pred europskim parlamentarcima pozvao na veće zajedništvo i rekao da se „EU nalazi u egzistencijalnoj krizi, ali da se neće raspasti zbog Brexita“.

Theresa May

Britanska premijerka neće sudjelovati na samitu

"Sljedećih dvanaest mjeseci će biti odlučujući", rekao je Juncker i dodao da je nastavak srastanja zemalja članica za sada odgođen. "Europa ne smije postati jedna država", rekao je predsjednik Europske komisije. Nitko ne želi ukinuti nacionalne države. Ova izjava je usmjerena i u pravcu populista, od francuske Nacionalne fronte do premijera Mađarske Viktora Orbana koji tvrde da se to događa.

„Minimizirati gospodarske štete“

Europski političar njemačke liberalne stranke FDP Alexander Graf Lambsdorf zatražio je od sudionika sastanka na vrhu da pošalju signal modernizacije EU-a. „Šefovi vlada moraju postići dogovore o zajedničkim projektima. Tješnja suradnja u obrambenoj politici bi bila korak u pravom smjeru“, izjavio je za njemački list „Passauer Neue Presse“ zamjenik predsjednika Europskog parlamenta. Činjenicu da je ovo prvi samit bez Velike Britanije, Lambsdorf je komentirao riječima „da EU poštuje britansku odluku“ i dodao: „Međutim, moramo minimizirati gospodarske štete.“ Lambsdorf je istovremeno kritizirao zahtjev ministra vanjskih poslova Luksemburga Jeana Asselborna da se Mađarska izbaci iz EU-a.

„Izbacivanje Mađarske, pravno gledano, nije moguće i politički bi bilo potpuno pogrešno. Asselbornov zahtjev ne oslikava sveukupno stanje EU-a. Međutim, jasno je da je situacija ozbiljna, ali s takvim primjedbama se stvari ne poboljšavaju“, naglasio je Lambsdorf.

Preporuka uredništva