1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Sajam knjiga u Leipzigu - uspješna "istočna" priča

U Leipzigu je u srijedu (16.3) otovoren Leipziški sajam knjiga. Prilika je to da se upita: treba li Njemačkoj, pored frankfurtskog i drugi veliki sajam knjiga? Publika, mediji i izdavači kažu jednoglasno "da".

Sajam knjiga u Leipzigu

Našao svoje mjesto pod suncem - Sajam knjiga u Leipzigu

Međunarodni sajam knjiga u Leipzigu, sajam je s dugom tradicijom. Ovdje se već stoljećima trgovci, izdavači i tiskari sastaju kako bi sklapali poslove a 1825. je ovdje utemeljena i "Burzovna udruga njemačkih knjižara". Leipzig je bio i ostao simboličnim središtem njemačkog izdavaštva.

Srce njemačkog izdavaštva

Sajam knjiga u Leipzigu

Svake godine sve veći

Povijest Sajma knjiga u Leipzigu usko je povezana s konkurencijem većeg i međunarodno poznatijeg sajma u Frankfurtu na Majni. Nakon što je u jeku protureformacije trgovanje knjigama u Frankfurtu zbog crkvene cenzure postalo teško, u isto vrijeme je u protestantskom Leipzigu u 16. stoljeću procjevtao "biznis" s knjigama. Najkasnije od sredine 17. stoljeća Leipzig je Frankfurtu preoteo primat najvežnijeg knjiškog sajma. Frankfurtska konkurencija je u 18. stoljeću na neko vrijeme čak i zatvorila vrata.

Promjenu odnosa donio je tek Drugi svjetski rat i njegove posljedice. Nakon razdvajanja Njemačke, Leipziški sajam, koji se našao u DDR-u, pada u zaborav a frankfurtski doživaljava renesansu. Nakon njemačkog ujedinjenja 1990. postojala je čak inicijativa da se sajam u Leipzigu u potpunosti ugasi.


No, gledano iz današnje perspektive sretna je okolnost da su glasovi koji su tražili usredotočavanje na samo jedan sajam, onaj u Frankfurtu, ubrzo utihnuli. Gradski oci i politički vrh savezne pokrajine Saska uvidjeli su da je nakon odumiranja istočnoeuropskog gospodarstva, Leipziški sajam jedan od nekoliko preostalih "brandova" na području bivšeg DDR-a. Radilo se i o imidžu grada Leipziga koji je u godinama nakon ujedinjenja bio prisiljen tražiti novu ulogu u krajobrazu Njemačke. Za spas Leipziškog sajma najzaslužniji su neki članovi svemoćne "Burzovne udruge njemačkih knjižara" koji su, uz protivljenje dobrg dijela članstva, donijeli odluku o ulaganju u Lepzig.

Najveći problem pred kojim su se našli "spasitelji" sajma u Leipzigu, je bilo pronalaženje nove uloge, posebice u odnosu na konkurenciju u Frankfurtu. Čarobna formula se zvala "istočne veze". Vjerovalo se da bi Leipzig mogao iskoristiti svoju povezanost s bivšim istočnim blokom i postati najavećim sajmom za istočno i srednjeeuropsko tržište. No u međuvremenu su se i izdavači s istoka okrenuli Frankfurtskom sajmu i sličnim strukovnim okupljanjima u Moskvi i Varšavi.

Najveća čitalačka manifestacija u Europi

Sajam knjiga u Leipzigu

Spasonosna formula - festival čitanja

Spas za Leipzig je stigao iz malog i uspavanog gradića Gütersloha na zapadu zemlje gdje je smješten Bertelsman. Vodstvo ovog izdavačkog "global playera" godinama je pokušavalo u Frankfurtu etablirati čitalački festival kao platformu za javni istup svog uspješnog čitalačkog kluba. Tada se netko sjetio Leipziga i tamo usporedo sa sajmom pokrenuo festival "Leipzig čita" koji je u međuvremenu sa preko 2000 manifestacija narastao u najveći čitalački festival u Europi. "Leipzig čita" je sa sobom prema gore povukao i sajam čija uprava je promijenila koncept. Tako danas Leipzig slovi za, iako manji, ali istodobno inovativniji literarni sajam. Inovativne ideje, poput raznih stručnih konferencija ili promocija zvučnih knjiga, iz Leipziga se redovito prenose u veći Frankfurt.

Leipzig je u međuvremenu ponovno stekao kompentenciju kada je u pitanju literatura istočne i srednje Europe. Međunarodni sajam knjiga u Leipzigu je s preko 2000 izdavača iz 39 zemlja i oko 156.000 posjetitelja jedna od najvećih manifestacija takve vrste na svijetu. To je nešto u što prije 20 godina nitko nije vjerovao.

Autor: Holger Ehling (N. Kreizer)
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva