1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Saga o revizorskim izvještajima u BiH

Revizori javnog sektora u Bosni i Hercegovini često nailaze na propuste. No to ne znači da ovi slučajevi završe na sudu.

Glavna služba za reviziju javnog sektora je po definiciji neovisna institucija koja obavlja reviziju javnih financija vlade, ministarstva, jedinica lokalne samouprave kao i širok spektar drugih javnih institucija. Služba o tome kroz izvještaje obavještava Narodnu skupštinu RS na koji način je trošen javni novac.

…i nikom ništa

Tako je bilo i 2008. godine kada je Glavna služba za reviziju Republike Srpske, na čelu sa tadašnjim revizorom Boškom Čekom , utvrdila niz malverzacija prilikom izgradnje autoceste Banjaluka – Gradiška i cijelog postupka koji je pratio izgradnju. Tadašnji glavni revizor RS Boško Čeko utvrdio je 2008. godine da je cijena radova nakon potpisivanja osnovnog ugovora porasla za preko 150 posto, dok zakon dozvoljava maksimalno 50. Izvješće je usvojeno u skupštini RS, mediji su neko vrijeme o tome pisali ali nitko nikada nije pokrenuo nikakvu odgovornost u ovom slučaju. Slično je, kažu revizori, i u svim ostalim oblastima.

“Nikakvu svrhu nemamo od revizije, već samo nepotrebne troškove. Ako već nitko neće odgovarati za negativno revizorsko izvješće, zašto se onda rade. Za koga. Nigdje u revizorskom izvješću ne piše o stotinama milijuna pokradenih i upropaštenih poduzeća a imamo afere koje su teške više stotina milijuna maraka pa nitko ne odgovara. Kako će odgovarati onda za pogrešno knjiženje ili nepoštivanje procedure javnih nabavki”, kaže Miladin Stanić, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS.

Godinama nitko ne reagira

Upravo to je problem kada je riječ o reviziji jer mnogi su mišljenja kako revizorska izvješća služe samo kako bi zadovoljili formu. Oni koji bi trebali eventualno odgovarati, uglavnom su "izvan dometa” nadležnih organa i sankcija.

"U normalnim društvima revizorski izvještaj je neovisni dokument koji predstavlja obavezu realizacije preporuka. Ukoliko nije ispoštovano bilo što od preporuka onda je to osobna odgovornost prvih ljudi tih javnih organa a onda i svih u lancu. Neshvatljivo je da nitko godinama ne reagira”, kaže ekonomist Zoran Pavlović. 

Javne nabavke su rak rana cijelog društva i procjenjuje se da se preko njih godišnje milijuni maraka završe u privatnim džepovima. Upravo javne nabavke, poručuju iz Službe za reviziju BiH, bit će predmet interesa u ovoj godini.

"Fokus revizije, financijske revizije, revizije učinka, bit će  javne nabavke. Ako ništa drugo onda zbog činjenice da se iz budžeta institucija BiH izdvaja od 200 do 250 milijuna maraka čije se trošenje mora pratiti”, kaže Ranko Krsman, zamjenik revizora BiH.

Obavezno otkloniti nedostatke

Bosnien Geldscheine konvertible Währung (Klix.ba)

Milijunska šteta

Glavna služba za reviziju javnog sektora daje preporuke za otklanjanje nedostataka u izvješćima, tamo gdje se utvrdi da oni postoje. Služba može da da pozitivno, negativno ili mišljenje s rezervom ovisno od stupnja poštovanja zakonskih procedura, odnosno je li nešto urađeno mimo zakona ili ne. Te javne institucije obvezne su otkloniti nedostatke, ukoliko je revizor dao negativno ili mišljenje s rezervom.

Samo u RS Glavna služba za reviziju javnog sektora utvrdila je 31 posto pozitivnih izvješća kada je riječ o revizijama u protekloj godini. 66 posto dobilo je mišljenje s rezervom dok je tri posto negativnih, što znači da su u 69 posto slučajeva institucije morale otkloniti nedostatke. Međutim, problem je što najveći broj preporuka revizora ne bude otklonjen a mehanizmi koji bi se tada trebali uključiti, se ne aktiviraju. Tu se prvenstveno misli na pravosudne institucije koje su u više navrata imale osnova za pokretanje pitanja odgovornosti iako to nikada nije učinjeno, kažu u službi za reviziju ali i pravni stručnjaci.

A zašto u BiH ne reagiraju pravosudne institucije? Bivši zamjenik Pravobranitelja RS, odvjetnik iz Banja Luke Nikola Tomašević kaže da upravo u tome što sve strane "peru ruke od odgovornosti" leži najveći problem zbog čega nema slučajeva koji sa sudskim epilogom, a procedure su, kaže, u ovom slučaju vrlo jasne. Samo je pitanje želi li se netko toga pridržavati ili ne.

Izbjegavanje odgovornosti

"Glavna služba za reviziju nema zakonsku obavezu da izvještaje prosljeđuje tužiteljstvu. Međutim, ima obvezu, ukoliko u reviziji utvrdi da su se neke nepravilnosti dogodile kao posljedica kaznenog djela. U tom slučaju revizor je obavezan tužiteljstvu prijaviti izvršenje krivičnog djela a to revizor ne radi. On napiše izvješće, dostavi ga i kaže `ja sam svoje odradio, ja izvještaj dostavljam nadležnim organima, neka oni ocjenjuju ima li krivičnog djela ili nema pa neka prijave`. Pojednostavljeno rečeno, svi peru ruke”, kaže Tomašević.

Ranije je Tužiteljstvo u Banja Luci priopćilo da radi na nekoliko predmeta na osnovu izvješća Glavne službe za reviziju ali do sada niti jedan nije dobio sudski epilog. Nekoliko njih odbačeno je kao neosnovano i istraga je obustavljena.

Revizori (ne)zadovoljni

Bosnien und Herzegowina Mostar Staatsanwaltschaft (Staatsanwaltschaft Bosnien-Herzegowina)

Teško do sudskog epiloga

Revizori upozoravaju da je proteklih nekoliko godina postala praksa da se preporuke ignoriraju, bez obzira radi li se o entitetskoj ili državnoj razini.

"Gotovo 21 posto je nerealiziranih preporuka revizora. Često je pitanje jesmo li zadovoljni ovim postotkom… ja bih mogao reći da smo relativno zadovoljni. Očito je kako ima prostora za dodatno napredak, pa bi recimo optimalni cilj bio da se preko 90 posto preporuka realizira”, kaže glavni revizor za reviziju javnog sektora u RS, Duško Šnjegota, navodeći da to znači da bi optimalan cilj bio da se od svih izvješća u kojima se definira da u javnim institucijama nije poštovana procedura, da se svi nedostaci otklone u preko 90 posto slučajeva, što je teško očekivati u BiH. Međutim, nije mogao reći zašto negativna izvješća ne prati adekvatna reakcija nadležnih organa, bilo da se radi o policiji ili pravosuđu.

“Na to pitanje ja nemam odgovor. U prošloj godini je bilo dosta događaja o kojima se govorilo u javnosti kada je riječ o reviziji i reakciji određenih institucija. Ipak, treba shvatiti koncept revizije. Za nas nije pitanje što radi neko tužiteljstvo i mi taj dio ne možemo komentirati. Mi to pratimo na način kako nam vi, mediji ponudite kao informaciju”, kaže Šnjegota.

Kada je riječ o europskoj praksi Pavlović kaže da je standard ispunjavanja preporuka preko 90 posto dok je u BiH ta razina negdje oko 50 posto: "Tako da je vrijednost revizorskih izvješća nažalost svedena na nisku razinu ”, zaključuje Pavlović.