1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

SAD se vraća u svemir

Nakon nesreće američkog svemirskog broda Columbia u veljači 2003. letovi u svemir postali su rijetki. Prošle je godine Discovery obavio samo jedan let, a gotovo godinu dana kasnije isti se svemirski brod priprema za novi: idućeg tjedna Discovery bi trebao biti krenuti prema Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Svemirski brod Discovery.

Svemirski brod Discovery.

Kad se Discovery u kolovozu prošle godine vratio iz svemira američka svemirska agencija NASA ponovo je odlučila napraviti veću stanku. Prvi let nakon nesreće Columbije bio je uspješan, ali nije prošao bez poteškoća. Piers Sellers jedan je od stručnjaka koji se brinu da sljedeći let prođe uspješno: «Ovo će biti drugi let nakon Columbije. Želimo biti sigurni da je čitav sustav u stanju bez ikakvih poteškoća doći na predviđenu putanju. Zato ćemo nakon starta provjeri podvrgnuti praktično svaki četvorni centimetar svemirskog broda.»

Usavršena montaža izolacije

Vanjski omotač Columbije oštećen je prilikom starta u siječnju 2003., što je dovelo do zapaljenja svemirskog broda prilikom povratka u zemljinu atmosferu. Iako je omotač poboljšan i prilikom starta Discoveryja s velikog je spremnika goriva otpao dio izolacijskog materijala. Kako je sada riješen taj problem, o tomu govori Mark Kelly, pilot u sljedećem svemirskom letu: «Najveće poboljšanje sastoji se u postupku kako izolacijski materijal nanosimo na spremnik goriva. Izolacijski sloj djelomice izostavimo tako da ne mogu otpadati opasni komadi. Ipak će vjerojatno otpasti neki dijelovi izolacije, ali nadamo se samo manji komadi. Želimo pokazati da od ove misije nadalje izolacijski materijal načelno neće više biti problem.»
Izolacijski materijal koji je išao preko čitavog spremnika goriva i prekrivao kablove, vodove i grijače, potpuno je uklonjen. Kako će se modificirani spremnik ponašati prilikom polijetanja zabilježit će kamere, kaže Sellers: «Prilikom starta nadzirat će nas teleskopi sa Zemlje i radari. U fazi uzleta pratit će nas zrakoplovi s dalekozorima. Osim toga, na donjem dijelu broda pričvrstili smo kameru i drugu gore na spremniku goriva, koja je okrenuta prema dolje. Tako želimo utvrditi otpada li nešto. Kad spremnik bude prazan i bude se odvajao od Discoveryja, brod ćemo tako okrenuti da automatska kamera može snimiti spremnik. Osim toga senzori na prednjoj strani krila registrirat će vibracije na temelju kojih ćemo znati je li nešto pogodilo svemirski brod.

Opremiti ISS za nove pokuse

Od posljednjeg leta Discoveryja tehničari su zamijenili oko 250 keramičkih pločica vanjskog omotača kao i 5000 brtvila između njih, od kojih je jedno prilikom zadnje misije moralo biti ručno uklonjeno. O teretu koji Discovery nosi Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) govori astronautica Stephanie Wilson: «Nosimo različite pokuse, primjerice hladnjak u kojem ćemo moći čuvati uzorke. Zatim, imamo kontejner europske svemirske agencije u kojem će se ubuduće odvijati biološki pokusi. Pripremit ćemo i sustav za pripremu kisika za buduće posade te na koncu klima-uređaj za tamošnji laboratorij.»
Sedmočlana posada Discoveryja ostavit će u svemirskoj postaji i jednoga svoga člana. Tako će posada Međunarodne svemirske postaje po prvi put nakon nesreće Colubije ponovo imati tri člana. O tomu Piers Sellers: «Dvije osobe mogu održavati Postaju i nešto vremena im ostaje za pokuse. Tročlana posada može provesti puno više pokusa. Osim toga dobro je da imamo i jednog Europljanina. Tako naši drugi partneri konačno počinju koristiti Međunarodnu svemirsku postaju.»

Nijemac (ponovno) odlazi u svemir

Kao prvi Europljanin koji će u Svemirskoj postaji provesti duže vrijeme odabran je Nijemac Thomas Reiter, koji je već 1995./1996. proveo pola godine na ruskoj svemirskoj postaji Mir. «Imamo doista opsežan znanstveni program, koji ću odraditi, a sastoji se od 19 pokusa, uglavnom s područja fizike, astrofizike, biologije i medicine. Možete si zamisliti da se proteklih godina nakupilo mnoštvo pokusa. Čisto njemačka su dva, a ostalih 17 su međunarodni. Svi dolaze iz Europe, uglavnom od istraživačkih instituta, Instituta Maxa Plancka i drugih. Osim toga uključen sam i u američki znanstveni program, sa svojim američkim kolegama izvest ću tri pokusa», priča Reiter. Na Zemlju će se vratiti krajem godine u novoj misiji Discoveryja. Iduće će godine u svemir konačno biti otpremljen Europski svemirski laboratorij, a nakon toga će biti povećana i posada Međunarodne svemirske postaje, pa bi Europa trebala biti trajno zastupljena u svemiru.