1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

SAD o Hrvatskoj: Neutemeljene besmislice ili realan prikaz stanja?

Izvješće američke diplomacije o vjerskim slobodama u Hrvatskoj, u kojem se upozorava na veličanje NDH i povećanje netolerancije u društvu, izazvalo je burne reakcije javnosti i podijelilo stručnjake.

Ovogodišnje izvješće američkog Ministarstva vanjskih poslova o vjerskim slobodama, u kojem se Hrvatsku proziva zbog veličanja NDH, minimiziranja ustaških zločina i raspirivanja antisrpskih osjećaja, u Hrvatskoj je najprije naišlo na muk najviših državnih dužnosnika. Potom se, dva dana od objave, oglasilo Ministarstvo vanjskih poslova, priopćivši da je izvješće "primilo na znanje" i da aktualna vlada zaštitu svih prava, kako manjinskih, tako i nacionalnih i vjerskih, "stavlja na najvišu razinu".

State Department svake godine mora sastaviti izvještaj o vjerskim slobodama u svijetu jer je na to obvezan zakonom, a na temelju tog izvještaja SAD može uvesti sankcije zemljama koje teško krše vjerske slobode. Ovogodišnji izvještaj odnosi se na prošlu godinu i u njemu na Hrvatsku otpada sedam stranica. Primjeri kao što su 20-tak napada na objekte Srpske pravoslavne crkve (SPC), odvojena komemoracija u Jasenovcu, revizionistički film Jakova Sedlara o Jasenovcu, prisutnost ustaške ikonografije i imenovanje Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture navode se kao dokazi vjerske netrpeljivosti u Hrvatskoj, pri čemu se osobito apostrofira da vlast nije riješila niti jedan slučaj povrata imovine SPC-u i pojedincima čija je imovina oduzeta za vrijeme holokausta.

Zlatko Hasanbegovic (DW/D. Romac)

Zlatko Hasanbegović

Židovska imovina

Prvi se oglasio izravno prozvani Hasanbegović, koji je putem sms-a HRT-u poručio kako je riječ o "neutemeljenim besmislicama koje su zapravo falsificirano izvješće hrvatske nevladine, prokazivačke i preplaćene pseudoljevičarske scene, a koje je u nedostatku ozbiljne analitike nekritički preuzelo i dalje proslijedilo američko veleposlanstvo u Zagrebu iz vremena bivše predsjedničke administracije". Također prozvani redatelj Jakov Sedlar zanijekao je da je negirao holokaust, tvrdeći da je oklevetan i da će putem svojih odvjetnika "zatražiti ispriku".

Povjesničar Ivo Banac, koji je dugo živio u SAD-u, smatra da je izvješće State Departmenta "u velikoj mjeri nekompetentno". Primjećuje da su čitavi dijelovi izvješća istovjetni ili neznatno različiti od izvješća za 2015. godinu, a da novosti u izvješću i ne govore mnogo o stanju vjerskih prava, jer i sami izvjestitelji navode da su religija i etnička pripadnost često blisko povezani i da je zato mnoge incidente teško kategorizirati isključivo kao posljedicu vjerske pripadnosti. "Iz pasusa o Hasanbegoviću, na primjer, može se zaključiti samo da nekoliko nevladinih organizacija, čak ne nužno ni hrvatskih niti američkih, nešto tvrde, ali ne može se zaključiti, niti se zaključuje, da je tako što točno ili da nam nešto govori o stanju vjerskih prava u Hrvatskoj. Jedino relevantno pitanje, koje se u ovim izvješćima ponavlja iz godine u godinu, zapravo je kritika nespremnosti vlasti da nasljednicima vrate oduzetu židovsku imovinu. U tomu se, čini se, naši 'lijevi' i 'desni' savršeno slažu", naglašava Banac.

Birokratski pristup

Je li problem u tome što je izvještaj nastao u vrijeme bivše administracije, a objavila ga je nova administracija? Banac kaže da možemo biti prilično sigurni da su pojedinci što su skupljali podatke za izvješće dio administracije koja ne podliježe političkim smjenama. Navodeći kako se u izvještaju nekritički prenosi mišljenje Dine Mujadževića o rastu protumuslimanskog osjećaja u Hrvatskoj, kao i izjava premijera Oreškovića da integracija muslimanske zajednice u Hrvatskoj može služiti za uzor drugim zemljama EU-a, bez odgovora na pitanje je li to točno i može li se uskladiti s Mujadževićevom izjavom, Banac zaključuje kako se ovdje radi o impresionističkom i vrlo birokratskom pristupu vrlo ozbiljnim pitanjima, koji u konačnici ne koristi ni američkoj politici ni stanju vjerskih prava u Hrvatskoj.

Filozof i analitičar Žarko Puhovski, koji ima i dugogodišnje iskustvo rada u civilnom sektoru - i koji odmah napominje da je svojim analizama pridonio nekim ranijim izvještajima State Departmenta, ali ne i posljednjem, te da za svoj civilni angažman nikad nije dobio "ni lipu" - ocjenjuje pak da izvještaj State Departmenta prikazuje realnu situaciju.

Islamisches Kulturzentrum Rijeka Kroatien (DW)

Mnogi smatraju da Hrvatska može biti uzor za integraciju muslimana

Na pitanje ima li današnja američka administracija dovoljno moralnog kapitala da kritizira i ocjenjuje poštuju li druge zemlje ljudska prava i vjerske slobode dok Amerikom paradiraju neonacisti, Puhovski odgovara da je to dvojbeno, iako smatra da SAD neće odustati od uloge arbitra kada je riječ o ljudskim pravima, čak i kada za to nema moralno opravdanje. "No ovdje je bitnije je li riječ o istini ili ne? Kada je riječ o Hrvatskoj, riječ je o istini, i to je ovdje ključno, iako bi neke formulacije mogle biti preciznije. Drugo je pitanje tko to govori, a u ovom je slučaju to država koja ne stoji najbolje kada se radi o ljudskim pravima i u kojoj je ranija administracija kršila ljudska prava u inozemstvu, a današnja više krši ljudska prava u vlastitoj državi", ocjenjuje za DW Puhovski.

Hasanbegović i Trump

Kada je pak riječ o rekciji Hasanbegovića, koji tvrdi da je izvješće jednako nerelevantno kao i "pseudoljevičarski agitprop i difamacijska kampanja protiv predsjednika Trumpa u SAD-u i izvan njega", čime u istu ravninu stavlja ovo izvješće i "kampanju" protiv Trumpa, Puhovski objašnjava da se Hasanbegović želi prikazati kao ovlašteni predstavnik sadašnje Trumpove administracije protiv lijevo-liberalnih elemenata. "Hasanbegović, naime, svoju sudbinu želi povezati s Trumpovom, a neke Trumpove formulacije posljednjih dana bi mu dale za pravo, a neke druge baš i ne bi", ocjenjuje naš sugovornik.

Ovaj analitičar nije iznenađen sporom reakcijom hrvatske vlade na navode State Departmenta. Plenkovićeva se vlada, smatra on, našla u lošoj situaciji, jer je riječ o lošim vijestima o Hrvatskoj: "Vlada bi mogla reći da ona za to nije kriva, što je točno, iako ovaj izvještaj govori i o njoj, jer se neke stvari nisu promijenile u mandatu nove vlade, što će se pokazati, ako se ne dogodi čudo, u izvještaju koji će biti objavljen nagodinu".