1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

"Sad il' nikad!" poziv star godinu dana

SAD je donio odluku o sveukupnoj financijskoj reformi što je stavilo pod pritisak i Europu da donese zajednička pravila za financijski sektor. Jer Europska unija u ovim pokušajima nije daleko otišla.

default

Poziv predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa star je već godinu dana, ali od svoje aktualnosti nije ništa izgubio: "Sad il' nikad! Ako sad, usred prave krize, nismo u stanju reformirati finacijski sektor i njegovo nadziranje, kad onda?"

Jose Manuel Barroso

Sad il' nikad, vapio je još prije godinu dana Barroso

U međuvremenu su zemlje članice, Komisija i Europski parlament prilično puno raspravljali o reformi ali i malo toga konkretnog odlučili. Mora se ipak priznati da potraga za kompromisom u kompliciranim odnosima europskih institucija nije jednostavno. Velik dio inicijative dolazi od povjerenika za unutranju trgovinu Michela Barniera, koji je zadužen i za nadzor financijskih tržišta. Njegova formula na prvi pogled zvuči jednostavno: "Porezni obveznici ne smiju više biti ti koji će prvi morati plaćati za pogreške menadžera i krive procjene određenih banaka".

Kako pomiriti nepomirljivo

Kao posljedica ovih poziva u institucijama EU-a se preporuča cijeli niz mjera kako bi se pooštrio nadzor nad finacijskim sektorom. Tu se radi primjerice o regulaciji trgovine derivatima i rizičnim kreditima te o pravilima za hedge fondove. Do kraja godine na snagu će stupiti i prva pravila o rating-agencijama. I previsoki bonusi koje dobivaju bankari trebali bi se ograničiti. A krajem ovog mjeseca trebali bi biti objavljeni rezultati tajnih testova koji su provedeni u velikim europskim bankama, koji bi trebali pokazati mogu li te banke preživjeti buduće krize.

Michel Barnier

Michel Barnier

Kod nadzora finacijskog sektora radi se na tri tračnice. Prema prijedlogu Komisije, trebao bi postojati po jedan nadzornik za banke, burze i osiguravajuća društva. Uz to, trebalo bi biti utemeljeno tzv. Vijeće mudraca koje bi pazilo na opasnosti rizika u Europskoj središnjoj banci. U parlamentu ideje povjernika Barniera imaju podršku ali otpor dolazi iz Europskog vijeća, znači od zemalja članica. Prije svega brojnih predstavnika britanske vlade. Ionako prema Europskoj uniji skeptičnoi Britanci sa svojim izuzetno važnim finacijskim središtem Londonom ne žele da im europski dužnosnici pišu pravila.

Kako će na kraju izgledati kompromis među zemljama članicama još stoji otvoreno. Konačno se rješenje očekuje do rujna. Komisija i Partlament vrše pritisak. Oni žele početkom sljedeće godine imati funkcionalni nadzor finacijskog tržišta.

Autor: Christoph Hasselbach/ sk

Preporuka uredništva