1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

SAD: Hrvatska, Albanija i Makedonija u NATO-u do 2007.

Na svečanost u Washigtonu gdje su novim NATO-ovim članicama - Bugarskoj, Estoniji, Letoniji, Litvi, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji uručene povelje kojima je zapečaćen njihov prijam, bili su pozvani i premijeri triju država koje su ostali u čekaonici za ulazak u Sjevernoatlanski vojni savez. Riječ je o Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj.

"U prošlosti se mislilo na NATO predstavlja jamstvo da će Amerika doći i pomoći Europi. Danas naše riječi i djela pokazuju da NATO znači puno više. To je ozbiljna obveza da će Amerika i Europa zajedno unaprijeđivati slobodu i mir.”

Ovo je uz ostalo obraćajući se novim i budućim članicama NATO-a istaknuo američki predsjednik George Bush. Ono što je znakovito, posebno je pohvalio zasluge zemalja kandidata u borbi protiv terorizma. ”Postrojbe iz Albanije, Hrvatske i Makedonije, također daju svoj doprinos u Afganistanu ili Iraku dokazujući tako da zaslužuju postati članice NATO saveza.” Pri tom je zajamčio premijerima iz Zagreba, Skopja i Tirane da su vrata NATO-a za Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju ostala otvorena sve dok cijela Europa ne bude ujedinjena i mirna. "Ove tri zemlje, združene u Jadranskoj povelji, izgrađuju snažne demokracije koje mogu pridonijeti NATO-ovim naporima, a Sjedinjene Države te napore podupiru", rekao je američki predsjednik.

Hrvatski premijer Ivo Sanader je prethodno izjavio da njegova vlada nije zadovoljna samo politikom otvorenih vratiju, te je najavio da će od predsjednika Busha id rugih najviših američkih dužnosnika zatražiti da se na summitu u Istanbulu u lipnju kaže kako je Hrvatska sljedeća koja će ući u Savez. No, nakon prijama u Bijeloj kući, kako navodi hrvatska novinska agencija Hina, Sanader je rekao da se ipak nije razgovaralo o konkretnim potezima i datumima vezanim uz Hrvatsku, jer svečanost ipak nije bila odgovarajuća prigoda.

Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul uz ostalo je izjavio: ”I premijer i ja imali smo izrazito dobar razgovor s glavnim tajnikom de Schefferom, koji u svibnju dolazi u Hrvatsku. Uvjeren sam da će i u Hrvatskoj ponoviti ono što je rekao ovdje u Washingtonu, a to je pitanje članstva Hrvatske zapravo pitanje vremena, da sve što se odvija između Hrvatske i NATO-a ide u tom smjeru."

Žužulova diplomatska ofenziva u Washingtonu, kojoj se u siječnju ove godine bio priključio i predsjednik Sabora Vladimi Šeks, bilježi već prve plodove: Zastupnički je dom američkog Kongresa protekle noći prihvatio rezoluciju kojom se u prvom redu pozdravlja prijam sedam novih zemalja, ali i izražava potpora preostalim NATO-ovim kandidatima. Nakon uspješnog lobiranja hrvatskih političara, tako bar navodi Hina, u tekst rezolucije je uvršten poziv čelnicima zemalja NATO-a da se na skupu u Istanbulu dogovore oko nastavka procesa proširenja, pri čemu bi trebali utvrditi i kada će se održati summit na kojem će se prihvatiti kandidature Albanije, Hrvatske i Makedonije. Rezolucija zastupničkog doma američkog Kongresa sugerira da to ne bude kasnije od 2007. godine. Kongresnik Doug Bereuter koji je bio predlagač rezolucije vjeruje kako je ovaj rok razuman. NATO-u daje dovoljno vremena da potpuno integrira sedam novih članica, osiguravajući pri tom da preostala tri kandidata ne budu zaboravljena.

Hrvatska se posebno navodi u preambuli rezolucije gdje se kaže da je nova hrvatska vlada pokazala svoju predanost provedbi reformi i ispunjavanju uvjeta za integraciju u euroatlanske institucije, uključujući reformu obrambenog sustava nužne za članstvo u NATO-u. Uz ostalo se naglašava da je Hrvatska dala vojnike za Međunarodne sigurnosne snage u Afganistanu koje predvodi NATO.