1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

SAD glavni krivac za ubrzanje utrke u naoruzanju

U potrazi za mirom i demokracijom svijet se sve vise naoruzava. Tu utrku u naoruzanju predvode Sjedinjene Americke Drzave. One snose najvecu odgovornost za porast vojnih izdataka, a isporucuju i najveci dio naoruzanja.

Od napada od 11. rujna 2001. najjaci poticaj daljnjem naoruzavanju je borba protiv terorizma. To, prema misljenju Washingtona, opravdava cak i davanje vojne potpore problematicnim drzavama poput Armenije, Azerbejdzana, Indije, Pakistana ili Tadzikistana.

Prema podacima Stokholmskog instituta za mirovna istrazivanja, godine 2002. u cijelome su svijetu porasli vojni izdaci za sest posto na 794 milijarde dolara, a taj se trend vjerojatno nastavio i u 2003. godini. U usporedbi s tim sredstva koja se izadaju za humanitarnu pomoc za 45 milijuna stanovnika 21 kriznog podrucja jednostavno su sitnica, upozorio je i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan.

Krivicu za najnovije ubrzanje tempa u utrci u naoruzanju prvenstveno snosi SAD. Slijede Kina, Indija i Rusija. Relativno gledano za oruzje se najvise trosi na Bliskom istoku: cak 6,3 posto od brutto drustvenog proizvoda.

SAD je zauzeo prvo mjesto i kao izvoznik konvencionalnog oruzja. U godini 2002. iz SAD-a je potjecala skoro polovica ukupnog svjetskog izvoza u vrijednosti od 30 milijardi dolara. Od toga je oruzje za osam i pol milijardi dolara otpremljeno u zemlje u razvoju. No, SAD nije jedina zemlja koja zaradjuje s naoruzavanjem Treceg svijeta. Slijede Rusija s izvozom od pet milijardi i Francuska s jednom milijardom dolara.

I to unatoc tome sto se zemlje u razvoju jos uvijek bore s posljedicama dosadasnjih ratova na njihovim podrucjima. Ondje se nalazi ukupno stotinu do dvije stotine mina, od kojih svaki mjesec pogiba vise od dvije tisuce ljudi. Medjunarodne zabrane izvoza i uporabe mina odnose se samo na eksplozivna tijela starije proizvodnje, dok su od zabrane izuzeti novi modeli takozvane "inteligentne generacije", koji su upotrebljavani na Kosovu, u Afganistanu i u Iraku.

No, postoji i tracak nade. Za dvije ili tri godine na snagu bi trebao stupiti novi sporazum o razoruzavanju, kojim ce se drzave potpisnice, ukljucujuci i SAD, obvezati da ce se nakon ratnih operacija pobrinuti za uklanjanje svih vrsta preostalog streljiva s odredjenog podrucja. Ujedinjeni narodi takodjer se bore i za suzbijanje prodaje lakog i malog oruzja, i to bez potpore Washingtona. UN je startao program protiv ilegalne trgovine tim naoruzanjem, a prve bilance te akcije ocekuju se u ljeto 2006. godine. Taj problem je i te kako zabrinjavajuci jer, kako su izvjestili Ujedinjeni narodi, svake godine od lakog naoruzanja pogine najmanje pola milijuna ljudi. U ratovima vodjenim 90.-ih godina ubijeno je oko cetiri milijuna ljudi, od toga 90 posto civila, a 80 posto tih civilnih zrtava bili su zene i djeca. Vecina ih je ubijena rucnim oruzjem.