1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Süddeutsche Zeitung": hrvatske generale oslobodio radno nesposoban sudac?

Neke važne odluke Haaškog tribunala donesene su i glasom suca Güneya, iako on, kako piše "Süddeutsche Zeitung", navodno više nije u stanju obavljati ovu dužnost. Dnevnik NZZ pak piše o lošem gospodarskom stanju Hrvatske.

Den Haag ICTY

Den Haag ICTY

U kontroverze oko odnosa u vrhu Međunarodnog suda za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sada se umiješao i njemački dnevnik "Süddeutsche Zeitung". On u svom izdanju od ponedjeljka (30.9.) u tekstu pod naslovom "Borba za prevlast na UN-ovom tribunalu" izražava dvojbe u radnu sposobnost suca Mehmeta Güneya, koji je bio i članom Žalbenog vijeća koje je odlučilo o oslobađajućoj presudi za hrvatske generale Gotovinu i Markača.

Stanje je puno gore

"U Den Haagu više nije nikakva tajna da turski UN-sudac Mehmet Güney (77) u međuvremenu nije više baš najsigurniji na nogama. I da još samo komunicira pismenim putem. Novo je međutim da ostali suci o tomu pričaju s vanjskim svijetom i da kažu: s Güneyom je stanje puno gore nego što to javnost pretpostavlja. I time čitava stvar postaje politički škakljiva."

Theodor Meron

Theodor Meron

U tekstu se podsjeća na suca Haaškog tribunala, Danca Frederika Harhoffa, koji je u jednom e-mailu svojim kolegama u lipnju ove godine suca Güneya opisao kao "ostarjelog turskog suca" kojeg predsjednik suda Theodor Meron koristi kao podršku za svoju politiku "blažih presuda". U tekstu se navodi i mišljenje jednog drugog neimenovanog suca koji "svaki tjedan radi s Güneyom" i koji kvalifikaciju suca Harhoffa o "ostarjelom" turskom sucu naziva "uljepšavanjem" stanja.

"Mi govorimo o tomu da on (Güney op. pr.) nije više u stanju pratiti dulje razgovore, da na sastancima gubi orijentaciju." Isti izvor navodi da Güney samo prosljeđuje i potpisuje materijale koje sastave njegovi asistenti. U tekstu se dalje navodi da predsjednik suda Meron i dalje "vuče" za sobom Güneya toliko dugo dok mu on svojim ponašanjem pri presudama ide u korist.

"Medicinska ekspertiza o zdravlju jednog suca je moguća jedino ako to naloži sam predsjednik suda", objašnjava se nadalje.

Jezičac na vagi u spornim presudama

"Süddeutsche Zeitung" podsjeća na to da je Güneyev glas bio presudan i u presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

"Sudac Güney, koji je od 1999. član UN-ovog tribunala, upravo sada igra važnu ulogu u ovom tijelu. Pri spornim odlukama je upravo njegov glas bio jezičac na vagi. Njegova odluka je bila odlučujuća i u spornoj oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. (...) Da Güney u petočlanom žalbenom vijeću nije odlučio zajedno s američkim predsjednikom suda, tada ne bi bilo ni zapanjujuće odluke 3:2 u korist oslobađajuće presude za dvojicu Hrvata."

U članku se na kraju zaključuje kako Güneyov mandat završava tek 2015. ta da ga na ostavku može prisiliti samo predsjednik suda. U utorak (1.10.) se bira novi predsjednik Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.

EU nije krivac

Zgrada i zastava Europske unije.

Hrvatska bez poticaja?

Ugledni švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung (NZZ) je u ponedjeljak jedan autorski članak posvetio gospodarskim pitanjima koja muče Hrvatsku. U članku pod naslovom "Skupi ulazak Hrvatske u EU" navodi se kako se financijska situacija Hrvatske nije poboljšala ulaskom u Europsku uniju.

Tako se zaključuje kako pored dosadašnjih problema pred Hrvatskom sada stoje i izdaci vezani uz ulazak u EU. No istodobno Hrvatska nije u stanju profitirati od svog članstva.

"Za iskorištavanje, milijarde eura teških, poticajnih programa koje novim članicama EU-a stoje na raspolaganju, nedostaje ne samo adekvatnih projekata nego i stabilnih institucija koje bi jamčile učinkovitu upotrebu tih sredstava", piše NZZ. Dalje se međutim navodi kako je prebacivanje krivnje na Bruxelles za teško financijsko stanje neutemeljeno.

"Članstvo u Europskoj uniji, na koje Hrvatska, a to čak priznaje i ministar financija Linić, nije bila pripremljena, ne može se koristiti kao žrtveni jarac za financijske probleme. Samo u određenoj mjeri je utemeljeno i stalno pozivanje na prethodnu Vladu pod vodstvom desno-konzervativnog HDZ-a." Prema mišljenju autora članka, rastućem deficitu je više od EU-a i HDZ-a pridonio "nezaustavljiv rast troškova plaća i socijalnih izdataka".

"Koalicija umjerene ljevice od dolaska na vlast nije načinila hrabre korake koji bi zaustavili ovaj trend". I za budućnost, kako se navodi u članku, Vlada najavljuje samo mjere koje služe popunjavanju državnih blagajni poput podizanja poreza na dodanu vrijednost.

"To nakon pet godina recesije ne nailazi samo kod građana na nerazumijevanje. I povjerenje ulagača, koje bi trebalo njegovati u svrhu smanjenja proračunskog manjka, je ozbiljno poljuljano. To ne mogu promijeniti ni demonstrativno optimistične prognoze vezane uz gospodarski rast. Gotovo niti jedan neovisni ekonomist ne dijeli procjene Vlade da će hrvatsko gospodarstvo 2013. porasti za 0,2, a 2014. za 1,3 posto".