1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rusko zveckanje oružjem na Balkanu

Rusko-srbijanska vojna vježba „Srijem 2014“ demonstracija je vojne moći Rusije i potvrda da ova zemlja, ne samo gospodarski i politički, nego i vojno može intervenirati na Balkanu, tvrde analitičari iz Hrvatske i BiH.

Na zajedničku rusko-srbijansku vojnu vježba u Srijemu, u BiH i Hrvatskoj se gleda kao na demonstraciju ruske vojne moći, ali i političkog utjecaja Rusije u ovom dijelu Europe. Kako je vježba upriličena u jeku ukrajinske krize i zategnutih europsko-ruskih odnosa, analitičari tvrde da Rusija zapadnim saveznicima želi pokazati da može intervenirati i u drugim dijelovima europskog kontinenta i da na Balkanu ima pouzdane saveznike koji podržavaju njenu ekspanzionističku politiku.

„Europa i Sjedinjene Američke Države dvadeset godina toleriraju ruske saveznike na Balkanu koji koče napredak BiH prema euroatlantskim integracijama. Ovoj zemlji, čije su ruke vezane 'dejtonskom luđačkom košuljom', godinama se uvjetuje put k Europskoj uniji (EU) i NATO-u, dok se istovremeno prešutno prelazi preko otvorenih nasrtaja na njen suverenitet i integritet. Jedan od ruskih saveznika na Balkanu, kako se i sam deklarira, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, predvodi onu politiku koja bi raširenih ruku dočekala rusku vojsku i u BiH“, kaže vojnopolitički analitičar Nedžad Ahatović.

Merkel i Putin

Merkel je počela oštrije kritizirati Putinovu politiku

Komentirajući za Deutsche Welle rusko-srbijansku vojnu vježbu, Ahatović ističe da je ruska ekspanzionistička politika na Zapadnom Balkanu očekivana, s obzirom na stoljetne ruske težnje da izađe na 'topla mora'. Pasivan odnos Europe prema regiji, posebno BiH, pogoduje takvoj ruskoj politici, ističe naš sugovornik. No, ruska ekspanzija u ovom dijelu Europe nije moguća ako su u regiji prisutne NATO ili europske snage (EUFOR) i zato se, podsjeća Ahatović, Rusija u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda usprotivila produžetku mandata EUFOR-a u BiH.

Buđenje ratnih uspomena

„Uopće nisam iznenađen činjenicom da su zajednički vojni manevri Rusije i Srbije po svom obujmu najveće rusko vojno angažiranje ovog tipa u Europi još od raspada Varšavskog pakta. Ova vježba je demonstracija vojne sile, srbijansko-ruskog savezništva ili 'bratske ljubavi', ali i jaka politička poruka Europi, Amerikancima i regiji da Rusija, ne samo politički i ekonomski, nego i vojno može intervenirati na Balkanu. Takav angažman, pored već zaboravljenih hladnoratovskih strepnji, budi i ratna sjećanja, barem kada su BiH i Sarajevo u pitanju, na ruske dobrovoljce koji su s okolnih brda snajperima terorizirali civile tijekom proteklog rata“, ističe Ahatović.

U susjednoj Hrvatskoj se opuštenije gleda na srbijansko-rusko „zveckanje oružjem“, iako analitičari u ovoj zemlji primjećuju da su vojni manevri upriličeni veoma blizu hrvatskog teritorija, svega pedesetak kilometara od granice. Analitičari, međutim, podsjećaju da se geopolitičke okolnosti dramatično mijenjaju i da ne treba podcijeniti ruski ekonomski i vojnopolitički utjecaj na Balkanu.

„Šešeljeve predstave u Beogradu, istovremeno s manifestacijama srpsko-ruskog prijateljstva, od vojnih vježbi praktički na granici s Hrvatskom, pa do posjeta velikodostojnika Ruske državne pravoslavne crkve Srbiji, još uvijek nisu izazvale onakvu tjeskobu u Hrvatskoj, kakvu je Rusija demonstracijama vojne snage izazvala u baltičkim republikama, ali sada je u Hrvatskoj po prvi put očito koliko je značenje hrvatskog članstva u EU-u i NATO-u“, kaže za Deutsche Welle zagrebački politički analitičar Davor Gjenero.

Vesna Pusić

I ministrica Pusić je zabrinuta

BiH je u najtežem položaju

Gjenero ističe kako su u pravu oni koji smatraju da Putinov ekspanzionistički projekt iskorištava energetsku i ekonomsku nadmoć u odnosu na neke države, uključujući i „postjugoslovenske“, kako bi ih Rusija dovela u podređeni položaj i uključila u svoje savezništvo.

„U najtežem položaju je BiH, koja element proruskoga trojanskog konja ima ugrađen u svom konstitucionalnom sustavu, jer Rusi se već dugo u Banjoj Luci ponašaju kao da su u državi koja nema veze s BiH i koja je u njihovoj interesnoj sferi. Hrvatska propušta odigrati svoju ulogu promotora zajedničke europske vanjske, sigurnosne, ali i energetske politike, pa ne radi dovoljno na podršci BiH, ali i Srbiji, da se odupru aktualnom ruskom energetskom pritisku“, kaže Gjenero.

Ruska politika na Balkanu uzbunila je i europske lidere. Hrvatsku ministricu vanjskih poslova i europskih integracija Vesnu Pusić zabrinuo je nedavni ruski zahtjev da se iz rezolucije Vijeća sigurnosti o BiH izbaci rečenica u kojoj se spominju euroatlantske integracije. Analitičari tvrde da Rusija nije mogla odaslati jasniju poruku o svojim namjerama u ovom dijelu Europe. Nedžad Ahatović kaže da „umirujuće djeluje poruka njemačke kancelarke Angele Merkel da Europa neće pitati Rusiju o Zapadnom Balkanu“. On, međutim, dodaje da zapadni saveznici privrženost balkanskoj regiji moraju potvrditi i konkretnim djelima. Prije nego što to učini Rusija.

Preporuka uredništva