1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rusko školstvo u krizi

Reforme bi trebale svakom djetetu u Rusiji pružiti iste izglede za obrazovanje. Ali uvedena "središnja matura" do sad nije uspjela ispuniti očekivanja. Čak ni u borbi protiv korupcije u obrazovanju.

Female tutor plays with a boy during a private English lesson on 09 November 2010 in Ryazan, Russia. Photo ITAR-TASS/Alexander Ryumin

Privatschule in Russland

Školstvo u postsovjetskoj Rusiji dugo je tek nastavljalo tradiciju školstva ustanovljenog još u drugoj polovici prošlog stoljeća. Početkom devedesetih tek su neki predmeti bili izbačeni iz nastavnog programa. Hoće li neko dijete dobiti dobro obrazovanje jako je ovisilo o učitelju. Odlučujuću ulogu je isto tako igralo materijalno stanje roditelja. Stoga su visokoškolsko obrazovanje dobivala prije svega djeca koja su živjela u velikim gradovima, gdje su im roditelji dobro zarađivali. Ruska djeca iz provincije uglavnom su se morala zadovoljiti srednjoškolskim obrazovanjem ili svjedodžbom neke zanatske škole.

Sredinom devedesetih provedene su neke reforme. Ustanovljene su specijalizirane škole, liceji i gimnazije. Visokoškolsko obrazovanje, koje je dosta trpjelo tijekom siromašnih devedesetih, ponovno je dobilo na ugledu. No proces prijema na visokoškolske ustanove postaje sve teži. Zbog brojnih slučajeva korupcije u tijelima koja su odlučivala o tomu tko će dobiti mjesto za neki studij, vlada je 2000. odlučila ukinuti prijemne ispite.

Studenti sjede u predavaonici na Sveučilištu Immanuel-Kant u Kalinjingradu

Studenti na Sveučilištu Immanuel-Kant u Kalinjingradu

Jedinstveni državni ispit

Umjesto toga uveden je takozvani "jedinstveni državni ispit", kojeg od 2008. moraju polagati svi maturanti nakon 11. razreda. To je takozvana središnja matura koja se sastoji od ispita iz važnih predmeta među kojima su ruski, književnost, matematika, strani jezik i prirodne znanosti. Rezultate svoje mature maturant dostavlja visokoj školi u kojoj želi studirati. Dodatne ispite smiju provoditi samo neke visokoškolske ustanove, među njima su i državna sveučilišta u Moskvi i St. Peterburgu.

"Ideja je bila dobra, ali rezultati su loši", kaže Oleg Sergejev iz Zaklade za opće rusko obrazovanje. Dodaje da je odmah po uvođenju središnje mature došlo do problema. Ogroman broj maturanata navalio je tada na velika sveučilišta u glavnom gradu. A tamošnja infrastruktura za to nije bila spremna. "Čak niti u studentskim domovima nema dovoljno mjesta", upozorava ovaj stručnjak.

No ima više i to ozbiljnijih problema. Korupcija ni izdaleka nije iskorijenjena. Ona se samo s razine visokih preselila na razinu srednjih škola. "Ocjene učenika koje oni dobiju na svojoj središnjoj maturi, postale su kriterij po kojem se ocjenjuje i uspjeh nekog dužnosnika u određenoj regiji ili općini", kaže Sergejev. Guverneri regija ali i direktori škola i učitelji žele se dobrim prosjekom ocjena svojih učenika dokazati u odnosu na druge. Stoga je u nastavnom planu sve usmjereno na to da se postigne što bolji uspjeh na središnjoj maturi. Stvarno znanje pri tome sve više stupa u drugi plan. "Školstvo se uputilo opasnim putem", kaže Sergejev. Visoke škole naime moraju u prve dvije godine studija svladavati manjkavosti obrazovanja iz srednjih škola, a to vodi tomu da visoke škole završavaju ljudi koji nisu do kraja obučeni za svoju struku. To je stoga i jedan od razloga zbog kojeg mnogi mladi Rusi pokušavaju otići na studij u inozemstvo ili tamo nastaviti svoju znanstvenu karijeru.

Dvije djevojčice sa školskim torbama i buketom cvijeća

Prvi dan škole u Moskvi

Vjeronauk ili etika

Loše je stanje na ruskim školama i kad se radi o odgoju. Uz dalekosežne posljedice. U ovoj zemlji je najviša stopa samoubojstava mladih na svijetu. "Uloga učitelja je u zadnjih 20 godina stalno umanjivana. To već počinje u predškolskom dobu. Sve se orijentira na kompjutor a ne na učitelja", žali se Sergejev.

Jedno istraživanje je pokazalo da učitelji nižih razreda u osnovnim školama u Finskoj dobivaju znatno veće plaće od nastavnika viših razreda ili srednjih škola. Razlog leži u tome da u nižim razredima u prvom planu nije prenošenje znanja već poticanje na razmišljanje. A to zahtijeva višu pedagošku kvalifikaciju. U Rusiji je situacija obratna. Učitelji nižih razreda u osnovnim školama premalo su plaćeni i nisu pedagoški dobro potkovani, smatra Sergejev.

No kao i uvijek u Rusiji, problem se pokušava riješiti dekretom. U nekim je školama uveden novi predmet. "Temelji religijske kulture i sekularna etika". Roditelji mogu sami odlučiti što će njihovo dijete slušati. Temelje pravoslavlja, islama, budizma, židovstva, svjetskih vjerskih kultura ili pak sekularnu etiku. Neki stručnjaci nisu oduševljeni ovim predmetima. "Istraživanja su pokazala da nastavne planove ne prihvaćaju svi roditelji i da učitelji nisu dobro pripremljeni za predavanje ovih predmeta", kaže Tatjana Šarkovskaja iz Ruske akademije za obrazovanje. Prema njezinom mišljenju duhovno bi se obrazovanje trebalo integrirati u različite predmete a ne predavati ex cathedra u okviru jednog predmeta. Škole i roditelji bi o ovom pitanju trebali zajednički odlučivati, smatra Šarkovskaja.

Preporuka uredništva