1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ruski pravoslavac ne znači uvijek i vjernik

Većina Rusa se izjašnjava kao pravoslavci. Ali, ipak samo manjina ih ide u crkvu i prakticira vjerske obrede. Kakav je odnos Rusa prema svom pravoslavnom identitetu?

Skoro dvije trećine stanovnika Rusije se, prema podacima neovisne ruske zaklade "Društveno mišljenje" (FOM), izjašnjavaju kao pravoslavci. Ali, samo tri posto Rusa odlaze redovito u crkvu i primaju sakramente.

Ove brojke potvrđuje i rusko Ministarstvo unutarnjih poslova. Suradnici ovog ministarstva, kada se obilježavaju veliki blagdani, kao što je i predstojeći Uskrs po Julijanskom kalendaru, nadgledaju crkve i brinu o javnom redu. Procjene policije su da samo dva do četiri posto Rusa tih dana odlazi u crkvu.

Zamjena za ruski nacionalni identitet

Tako da religiozna uvjerenja Rusa nije jednostavno razumjeti. Prema istraživanju koje je proveo ruski nezavisni Institut za istraživanje javnog mnijenja "Levada centar", 60 posto onih koji se izjašnjavaju kao pravoslavci zapravo nisu vjernici. Samo 40 posto njih vjeruje u postojanje Boga, dok je 30 posto onih koji kažu da Bog ne postoji.

Natalija Sorkaja iz "Levada centra" smatra da je 'pravoslavni identitet' dugo služio kao zamjena za 'nedostatak ruskog nacionalnog identiteta'. "Jer, kada netko danas kaže da je pravoslavac to rijetko znači vjeroispovijed", kazala je ona u razgovoru za DW. Pa čak ni na Uskrs većina vjernika ne dođe na liturgiju. Sorkaja smatra i da je znanje ljudi o pravoslavnoj kršćanskoj vjeri vrlo slabo. Ona govori i o tomu da su na svakom koraku prisutne ikone: u automobilima, bolnicama... "ali, ovaj masovni fenomen nije i znak vjerskih uvjerenja", smatra sociologinja. Napominje kako bi se prije moglo govoriti o nekoj vrsti mješavine svega i svačega: i poganstva i magijskog i vjere...

Osim toga crkva poklanja malo pozornosti vjernicima. "Ruska pravoslavna crkva je nevjerojatno arhaična. Ona s vjernicima komunicira na njima nerazumljivom jeziku", kaže ova stručnjakinja. "Uz to u društvu postoji želja za kontaktom na višoj razini. Ali, ljudi ovu potrebu ne mogu zadovoljiti u crkvi."

Uskrsno bogoslužje u Moskvi

Uskrsno bogoslužje u Moskvi

Razočarani u crkvu

Stručnjakinja za ruski jezik Valerija kaže kako njezin odnos prema vjeri nije previše ozbiljan. "Rijetko odem u crkvu. Samo ponekad za Božić ili Uskrs." Kada bi život zajednice bio malo življi možda bi, kaže, išla češće. "Željela bih da u crkvi ima više aktivnosti koje bi povezivale ljude ne samo na duhovnom već i na socijalnom nivou."

Anastasiju, koja se bavi financijama, baka je tajno krstila jer joj je otac bio zakleti ateist. "Kao dijete sam vjerovala u Boga i to je ispunjavalo smislom moj život", sjeća se. U životu se ispovijedala samo dva puta. Prvi put ju je, kaže, to strašno povrijedilo. "Svećenik me je izgrdio. Kada bih slušala sve što mi kaže, u životu mi više ništa ne bi bilo dozvoljeno: ni piće, ni cigarete, ni seks..." Anastasija za sebe danas kaže kako nije više vjernica. "Usprkos tome sviđa mi se da uđem u neku crkvu, ali iz estetskih razloga." Također je krstila i svoju kćer. "Ne znam zašto, možda po automatizmu."

"Evanđelje je najvažnije"

Ovakve ljude ruski svećenik Aleksandar Borisov ne osuđuje. "Ljudi imaju totalno različite razine vjerovanja i različite sposobnosti. Za neke je vjera u središtu njihovih života, a za druge je kao neka vrsta sigurnosti - za svaki slučaj", kaže protojerej Borisov.

Šarena jaja

Umjesto Evanđelja mnogima su šarena jaja simbol Uskrsa

Malom broju okupljenih u crkvi kaže kako je za jednog kršćanina puno važnije da čita Evanđelje i da pokuša živjeti u skladu s njim. "Uostalom čovjek se danas ne može smatrati obrazovanim ako nije pročitao Novi zavjet. U tom slučaju je i naša kultura nerazumljiva: literatura, toliki broj slika, opera i drugih umjetničkih djela koja tematiziraju Evanđelje", kaže Borisov. Žao mu je, kaže, što danas toliki broj obrazovanog svijeta nije pročitao Evanđelje. "To je po mom mišljenju samo duhovna lijenost. Kao da je neki problem pročitati četiri male knjige."

Preporuka uredništva