1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ruski državni neprijatelj broj jedan

Doku Umarov je čovjek, kojeg se ruske sigurnosne vlasti najviše boje. Umarov je bio taj koji je poručio da će spriječiti Zimske olimpijske igre u Sočiju. No, tko je on zapravo i koje su mu stvarne namjere?

Zimske olimpijske igre u ruskom Sočiju uskoro počinju, a s njima se povećava i strah od terorističkih napada. Strah se povećao pogotovo nakon najnovijih terorističkih napada u Volgogradu, u kojima su ubijene 34 osobe. A sa strahom su sve veće i sumnje u sigurnost Olimpijade, osobito zbog toga što je Doku Umarov (na slici gore), ruski neprijatelj broj jedan, već u srpnju 2013. u jednoj video poruci pozvao da se Zimske olimpijske igre 2014. spriječe "svim sredstvima, koje Allah dopušta". "A prema njegovom mišljenju su i teroristička sredstva dopuštena od Allaha", kaže Uwe Halbach, koji za Zakladu znanost i politika (SWP) prati politički razvoj na Kavkazu.

Umarovljev poziv ruske vlasti uzimaju vrlo ozbiljno, jer je utjecaj tog čečenskog terorističkog vođe velik. "Ako Umarov izda uputu - kao što je to uradio prije godinu i pol, da se više ne napadaju ciljevi - onda to i slijedi većina terorističkih ćelija", pojašnjava politolog i profesor na Sveučilištu u Innsbrucku, Gerhard Mangott, u razgovoru za Deutsche Welle. Mangott dodaje da će shodno tome terorističke ćelije slijediti Umarove upute i nakon njegovog poziva za sprječavanjem Olimpijade. Opasnost od napada je znači realna, osobito zato što je Umarov već odgovoran za neke spektakularne napade.

Odgovoran za napade u Moskvi

Napad u Volgogradu

Napad u Volgogradu

"Ruski Bin Laden", kako ga se često naziva, je prije svega na sebe privukao pozornost od 2009. do 2011. - među ostalim, napadima na moskovsku podzemnu željeznicu u ožujku 2010. i moskovsku zračnu luku u siječnju 2011. godine. U svakom od tih napada je stradalo po 40 ljudi.

U veljači 2012. je Umarov je naredio okončanje napada, što je u srpnju 2013. javno nazvao "greškom", jer je Kremlj njegove najave o okončanju napada shvatio "kao slabost, a ne kao znak dobre volje".

Još uvijek nije jasno je li Umarov odgovoran i za najnovije napada u Volgogradu, jer javno nije preuzeo odgovornost. "Ni na web stranicama kavkaskog islamističkog otpora se dosad nije moglo naći nikakvo priznanje", pojašnjava politolog Mangott. "Međutim, zbog načina na koji su izvedeni teroristički napadi i eksploziva koji je korišten, može se s velikom sigurnošću reći da je to djelo islamista, koji su inspirirani Umarovim." Je li taj teroristički vođa izravno naredio napade se međutim ne može precizno kazati.

Ako Umarov kaže: napad, teroristi ga slušaju

Doku Umarov se ne libi izvršiti bilo koji nasilan čin kako bi postigao svoj cilj, a to je neovisna islamska država na Kavkazu. Zbog toga želi Rusiju svim sredstvima izgurati s Kavkaza. Već u listopadu 2007. se imenovao "emirom kavkaskog emirata". Od tada Umarov važi za ideološkog i vojnog vođu islamističkog otpora u Rusiji. "On je simbolična figura, koju priznaju i decentralno djelujuće ćelije na sjevernom Kavkazu", navodi Mangott.

Pritom se Umarov poziva na dugu tradiciju. "On se poziva na uzore jednog islamski orijentiranog antikolonijalnog otpora iz 19. stoljeća", pojašnjava Uwe Halbach iz SWP-a. "To je tada bio najdugotrajniji otpor protiv ruskih kolonijalnih vlasti. Utoliko je to itekako prominentan povijesni uzor, taj islamski otpor seoskih naroda sjevernog Kavkaza."

Kako je postao to što jeste

O djetinjstvu ruskog neprijatelja broj jedan se malo zna. Doku Umarov je rođen 13. travnja 1964. u južnočečenskom selu Harzenoj. Navodno potječe iz intelektualne obitelji. Studirao je na građevinskom fakultetu u državnom naftnom institutu u Groznom.

Politiolog Gerhard Mangott

Politiolog Gerhard Mangott

Umarov se navodno priključio jednom dalekom rođaku, koji je bio pripadnik nasilnog otpora. Nakon toga je prošao vojnu obuku i borio se u prvom čečenskom ratu protiv Rusije. 2006. je preuzeo vodstvo čečenskog otpora. "Tada je u biti još bio čečenski nacionalist, a cilj mu je bio da Čečeniju povede u neovisnost", navodi politolog Mangott. Onda je, nastavlja Mangott, u roku od oko jedne i pol godine došlo do radikalnog preokreta u "islamističkog borca, kojemu više nije stalo do Čečenije, već do toga da cjelokupni muslimanski sjeverni Kavkaz istine iz Rusije i pretvori u novi emirat, kavkaski emirat."

Zbog jednoipolgodišnjeg "primirja" je Umarov pomalo pao u zaborav u javnosti. Ruske vlasti su često znale objaviti kako je mrtav. Promatrači navode da se Umarov nakon primirja sada mora dokazati kao sposoban vođa islamističkog otpora. A u tome mu kao naručene dolaze Zimske olimpijske igre u Sočiju. "U tom stanju prema njemu usmjerene međunarodne pozornosti se od Umarova očekuje da provede simbolične akcije, koje će ruskoj strani i naškoditi", uvjeren je Mangott. To i jeste razlog zašto se ruske vlasti trenutačno nikoga toliko ne plaše kao Umarova, samoprozvanog "emira kavkaskog emirata".