1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ruska borba za prevlast na Bliskom istoku

Zračnim napadima u Siriji Moskva demonstrira snagu na svjetskoj pozornici. Stručnjaci ocjenjuju da prvenstveni cilj Rusije nije borba protiv IS-a, nego proširenje vlastitog utjecaja u regiji.

Odjeknulo je širom svijeta. Po prvi put od napada na Afganistan 1979. godine, Rusija vojno intervenira izvan teritorija bivšeg Sovjetskog Saveza.

Ruski borbeni zrakoplovi su u srijedu (30.9.), bombardirali ciljeve u Siriji, u blizini grada Homsa. Moskva već tjednima povećava svoju vojnu nazočnost u toj zemlji. U zračnoj bazi u blizini sredozemnog grada Latakija stacionirani su avioni, tenkovi i ruski vojnici.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je u ponedjeljak (28.9.) pozvao u Ujedinjenim narodima na formiranje široke međunarodne koalicije koja bi podržala sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u borbi protiv „Islamske države“ (IS). „Mislimo da je bila ogromna greška odbiti suradnju sa sirijskom vladom i njezinim oružanim snagama koje se hrabro, licem u lice, bore protiv terorizma“, rekao je Putin.

Kremlj tvrdi da su u srijedu na udaru bili položaji „Islamske države“, ali prema riječima američkog ministra obrane Ashtona Cartera, borci IS-a se „vjerojatno“ ne nalaze u regiji sjeverno od Homsa.

Vladimir Putin

Putin je pozvao u UN-u na formiranje koalicije

U međuvremenu sirijska oporbena „Nacionalna koalicija“, koju podržava Zapad, priopćava da su svih 36 žrtava ruskih napada bili civili, od toga petoro djece. „Nije riječ o borbi protiv IS-a, riječ je o tome da se pomognu i ojačaju snage sirijske vlade“, ocjenjuje za DW Jeffrey Mankoff, stručnjak za rusku vanjsku politiku iz američkog trusta mozgova Centar za strateške i međunarodne studije.

Ruski ciljevi na Bliskom istoku

Prema Stephenu Blanku, Moskva je zainteresirana za uspostavu jačeg uporišta na Bliskom istoku. Rusija još od sovjetske ere drži u zakupu pomorsku bazu u sirijskoj luci Tartus, a nedavno dodatno gomilanje vojnih snaga moglo bi značiti da će takva proširena nazočnost Kremlja u regiji prerasti u stalnu prisutnost.

„Oni namjeravaju dugoročno držati baze u Siriji“, smatra Blank, stručnjak za rusku vanjsku politiku iz konzervativnog američkog trusta mozgova Savjet za američku vanjsku politiku. „Oni nisu tu samo da spašavaju Assada, oni su tu da ostanu dokle god mogu.“

U svom govoru u UN-u u ponedjeljak Putin je kritizirao to što u svijetu postoji „samo jedan centar moći“, jasno aludirajući na Sjedinjene Američke Države. Mankoff vjeruje da Rusija to pokušava osporiti na Bliskom istoku.

„Još prije ove intervencije Rusija je na Bliskom istoku imala utjecaj u Siriji, ali je na mnogim drugim mjestima, s padom Sadama Huseina i Gadafija, ona taj utjecaj izgubila“, ukazuje Mankoff. „Ovo je do sada najznačajniji korak Rusije u pokušaju da se nametne kao posrednik na Bliskom istoku. Ona u načelu pokušava osporiti činjenicu da je SAD ključna vanjskopolitička sila koja u toj regiji osigurava ravnotežu.“

Regija oko grada Homsa nakon ruskih zračnih napada

Regija oko grada Homsa nakon ruskih zračnih napada

Konkurentske koalicije u Siriji

Prema Blanku, Rusija formira vlastitu koaliciju na Bliskom istoku, sastavljenu od Assadovog režima, Irana i Iraka. Bagdad je u srijedu potvrdio da razmjenjuje obavještajne podatke s Kremljom, ali je negirao da takva suradnja postoji i na vojnom planu. „Oni (Moskva op. ur.) žele stvoriti tu šijitsku koaliciju protiv IS-a“, kaže Blank. „Dakle, organiziraju se šijitske države u borbi protiv IS-a kako bi se Assad održao na vlasti, a i u korist Irana. Odlučili su pokazati da su pouzdan član koalicije i zato su i pokrenuli zračne napade“, zaključuje Blank.

Tijekom proteklih godinu dana Sjedinjene Države se nalaze na čelu koalicije protiv „Islamske države“ sastavljene uglavnom od sunitskih država – Jordana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Washington i Moskva već su razgovarali o tome kako izbjeći bilo kakva vojna preklapanja.

Prema Mankoffu, neki od ruskih zrakoplova smještenih u Latakiji nisu tu radi kopnenih napada. To su vrhunski avioni za borbu u zraku koji bi, kako kaže, „trebali imati neku vrstu uloge odvraćanja u slučaju da SAD ili netko drugi namjerava uspostaviti zonu zabrane letova ili da i dalje napada Assadove snage“.

Preporuka uredništva