1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rusija protiv euroatlantskih integracija Balkana

Višednevni posjet zamjenika predsjednika ruske vlade Dimitrija Rogozina Beogradu u znaku je brojnih obećanja o unapređenju suradnje Srbije i Rusije. Ali, on se susreo i sa Šešeljem.

Potpredsjednik ruske vlade Dimitrij Rogozin se tijekom proteklih nekoliko dana susreo s kompletnim državnim vrhom Srbije, ali je također našao vremena i za susret s liderom Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavom Šešeljem. Ekonomske i sigurnosne teme su bile u prvom planu, a Rogozin je srpskoj strani obećao čitav niz novih poslova i novih oblika suradnje. Tako se od Rogozina moglo čuti da Rusija „razmatra“ da prebaci proizvodnju autodijelova za Avtovaz i Kamaz iz Turske u Srbiju, a naglasio je da prostor za veliko poboljšanje postoji na području poljoprivrede i građevinske industrije. Značajan prostor u razgovorima posvećen je i nabavci novog naoružanja od Rusije, a Rogozin je srpskom premijeru Aleksandru Vučiću poklonio maketu raketnog sustava S-300. Potpredsjednik ruske vlade je također naglasio da se „Rusiji ne sviđa militarizacija Balkana“, kao i da Rusija želi servisni centar za popravku ruskih/sovjetskih helikoptera u Srbiji. Srpska strana je pokrenula i pitanje izvoza vozila Fiat, koja se sklapaju u Srbiji, u Kazahstan. U prilično zgusnutom rasporedu Rogozin se uspio susresti i s predsjednikom SRS-a Vojislavom Šešeljem, ali je naveo da je to „bio susret neformalne naravi i da nema veze sa službenim posjetom Beogradu“. Rogozin na kraju svog posjeta Beogradu nije propustio upozoriti Srbiju „da bude pažljiva tijekom usklađivanja svoje politike s politikom EU-a kako joj se ne bi dogodio Köln 2, i Srbija došla u situaciju da „pridošlice situaciju vide kao da su dobili odriješene ruke, a žene se budu bojale izaći van iz kuće“.

Sigurne jedino - makete

„Jedino što je sasvim sigurno Dimitrij Rogozin donio u Beograd je maketa raketnog sustava S-300, a o nabavci tog sustava smo inače čuli vrlo proturječne izjave srpskih dužnosnika", kaže sumirajući rezultate ovog posjeta Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantske studije. "Već je samo na osnovi toga jako komplicirano ustanoviti što je bila bit ovog posjeta i što su konkretni planovi i zaključci za razdoblje nakon posjeta Rogozina.“

Raketni sustav S-300

Rogozin je Vučiću poklonio maketu raketnog sustava S-300.

Mislim da se može reći da je ovaj posjet imao prije svega političko značenje, kaže Jelena Milić. „Ali, kad to kažem mislim da je on čak imao veće političko značenje za Rusiju nego za Srbiju. Imam dojam da se svi ovi posjeti u proteklih par godina odigravaju više na zahtjev i inicijativu Rusije, jer je Rusiji zbog vlastitog javnog mnijenja potrebna podrška za politiku konfrontacije skoro sa svima. A zbog toga je potrebno da demonstrira svojoj javnosti da ima partnere, i da postoje zemlje u regiji i u ruskom okruženju koje podržavaju takvu politiku. Srbija je tu u nekom zagrljaju iz kojeg ne može, ili ne želi pobjeći, a čini mi se da je u pitanju kombinacija te dvije verzije.“

Srbija - ključni ruski saveznik na Balkanu?

S obzirom na poziciju koju Dimitrij Rogozin zauzima u ruskoj administraciji može se reći da je ovaj posjet prije svega imao političko značenje, ocjenjuje za DW Slobodan Samardžija, dugogodišnji novinski dopisnik iz Moskve. „U tom smislu mislim da je Rogozin u Beograd prije svega donio neko uvjerenje da Beograd može računati na Moskvu kada to bude bilo potrebno. Definitivno Rusija želi imati Srbiju kao svog najjačeg saveznika na Balkanu, da ne kažem i jedinog otkako je Crna Gora dobila poziv u NATO. Srbija će se prema tome morati na neki način odrediti. Ta situacija nekog neutralnog položaja Srbije moći će funkcionirati neko vrijeme, ali ako situacija dođe u neku opasnu ravninu onda će se Srbija morati odlučiti na kojoj je strani“, kaže Samardžija.

Rusija želi Srbiju kao pouzdanog saveznika, a Srbija želi čvršće europske integracije. Koliko je uopće moguće da Srbija opstane na takvim pozicijama? Slobodan Samardžija smatra da je to ipak moguće. „Kao što vidimo Europska unija se svela na suradnju Njemačke i Francuske. EU su također i druge zemlje koje nisu tako čvrsto vezane za tu ideju, recimo Velika Britanija ima namjeru odvojiti se od svega toga, ono što se događalo u Grčkoj je jednako tako zabrinjavajuće, pa Italija, Španjolska, Portugal, zatim politička događanja u Poljskoj i Mađarskoj. Tako da se ja ne bih previše pouzdao u opstanak EU-a u onom smislu u kojem je i stvoren. Amerika je bila veliki sponzor EU-a, ali Amerika također nema više tu snagu, i pitanje je kako će se sve to odvijati idućih godina. Zato mislim da Srbija ima vremena da vidi što će se događati i hoće li morati praviti neke prijelomne korake.“

Rusko izluđivanje Srbije

Rusija sada na zapadnom Balkanu demonstrira kako to nije više ona ista Rusija iz 90-ih godina koja je bila slaba i na koljenima, ističe Jelena Milić. „To je i Rogozin izjavio tijekom posjeta Beogradu. Ne bi pri tome trebalo precjenjivati rusku zainteresiranost za Balkan, za koju mislim da zapravo nije prevelika, nego je tu više riječ o tome da Rusija pokušava ovdje ometati demokratske procese koji se vode već godinama, a to su proširenje EU-a i NATO-a. Krajnji cilj je da se uspore, a po mogućnosti i zaustave procesi euroatlantskih integracija Balkana.“

Plakat s likom Šešelja i natpisom Nećemo u Europsku uniju

Rusku vladu i Šešelja povezuje i protivljenje približavanju Srbije Europskoj uniji i NATO-u

Odnosi Srbije i Rusije se previše baziraju na romantiziranim verzijama rusko-srpskih odnosa, ocjenjuje Jelena Milić. „A Rusija sa svoje strane izluđuje Srbiju s nekim takozvanim novim mogućnostima suradnje. Najprije su to bile jabuke i krumpiri, pa su to bili automobili, pa se sada govori o neviđenim mogućnostima za srpsku građevinsku industriju, koja je inače već godinama u teškoj dubiozi. To nisu stvari koje se mogu organizirati i preorijentirati od danas do sutra. Također se preuveličava i prijetnja energetske ovisnosti o Moskvi, jer ni sama Rusija ne može, dok ne izgradi svoje fantomske plinovode ka Kini i Indiji, ne imati tržište za svoj plin. Pitanje podrške Moskve oko Kosova je također precijenjeno, jer je Srbija Briselskim sporazumom ušla u jednu novu fazu, i čak i da status Kosova stigne pred Ujedinjene narode Kina bi to najvjerojatnije i sama blokirala zbog nekih svojih razloga.“

Šešelj - omiljeni Rogozinov politički analitičar?

Jelena Milić smatra da je susret Rogozina s Vojislavom Šešeljem porazna činjenica, ali da ona nije iznenađenje. „Rogozin je netko tko se na društvenim mrežama, na kojima je inače vrlo aktivan, hvali šapkama (vojničkim kapama) koje ima od generala Ratka Mladića, kome se sudi u Haagu za ratne zločine. To je potpuna delegitimizacija koncepta tranzicijske pravde“, ocjenjuje Jelena Milić. Slobodan Samardžija kaže da „Rogozin jednostavno pokušava saznati što više o političkoj sceni Srbije danas, i pokušava proniknuti u to što se može dogoditi na tom političkom planu, prije svega hoće li opstati ova politička linija koju vodi Aleksandar Vučić. I ukoliko se dogodi da ne opstane na koji način će se stvari dalje razvijati. Rogozin je iskusan političar i ne čudi što pokušava pronaći sve kontakte koji su relevantni u Srbiji, ocjenjuje Samardžija.

Preporuka uredništva