1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Rusija i kraj 2. Svjetskog rata –svečanost u Moskvi 60 godina kasnije

Na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina danas je u Moskvu stiglo više od 50 šefova država i vlada kako bi obilježili 60-tu obljetnicu završetka 2. Svjetskog rata. Među gostima su i američki predsjednik George Bush te njemački kancelar Gerhard Schröder. On je već tijekom vikenda u jednom moskovskom listu zamolio ruski narod za oprost zbog patnji nanesenih od strane Nijemaca u ratu a poziv na svečanost nazvao je znakom časti i povjerenja.

Moskva, 8.5.2005.

Moskva, 8.5.2005.

Pobjeda nad Hitlerovom Njemačkom urezela je se u nacionalno pamćenje Rusa. Nijedna druga zemlja nije prolila toliko krvi u razbijanju nacističke diktature kao u međuvremenu potonuli SSSR. Mnoge tradicije iz sovjetskih vremena u Rusiji žive i danas, među njima i proslava povodom 9. svibnja.

Iako su među 53 pristigla predsjednika i premijera i njemački kancelar Schröder i japanski šef vlade Koizumi, predstavnici zemalja nekadašnjih protivnika Sovjetskog saveza, ta gesta pomirenja jedva da će biti zabilježena.

U središtu pažnje je svađa Moskve i baltičkih država. Radi se o ocjeni značenja 9. svibnja. Putin, kao i šefovi Kremlja u sovjetskoj eri, inzistira na tome da se pobjeda nad Hitlerom tumači isključivo kao oslobađanje Europe od nacionalsocijalističke diktature. Baltičke države, uz potporu SAD-a i Poljske, podsjećaju na ono što je slijedilo nakon 9. svibnja: širenje komunističke diktature u istočnoj Europi, užasi staljinističke diktature. Zbog spora predsjednici Estonije i Litve bojkotiraju moskvsku svečanost. Kako je do toga moglo doći?

Za razliku od bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina koji je priznao sovjetsku krivnju u gušenju mađarskog ustanka 1956., Putinu nikada preko usana ne bi prešle takve riječi. Sadašnji šef Kremlja žali za SSSR-om, osobito za njegovim statusom svjetske sile. On 9. svibnja želi slaviti pobjedu nad Hitlerovom Njemačkom i istovremeno zaboraviti Staljinove zločine – to je moralo isprovocirati baltičke države, koje, baš kao i Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska ne dijele Putinovo nedavno izrečeno stajalište kako je raspad Sovjetskog saveza «najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća». Za njih je slom SSSR-a označio oslobađanje vladavine iz Moskve.

Brojnim akcijama Putin je zadnjih godina hranio nepovjerenje srednje- i istočnoeuropskih zemalja spram Rusije. Do toga nije moralo doći. Činjenica je da je 27 milijuna sovjetskih građana dalo svoj život u borbi protiv nacionalsocijalizma. To je ogromna žrtva u povijesti čovječanstva. Činjenica je isto da je Crvena Armija pobijedila njemački Wehrmacht na Istočnoj fronti i označila kraj ubijanjima u Auschwitzu. Zbog toga je 9. svibnja naravno dan oslobođenja.

No, to je samo jedna strana medalje. Pobjeda Sovjetskog saveza je zacementirala i proširila Staljinovu moć, pod kojom su patili ljudi u srednjoj i jugoistočnoj Europi, pa i sami ruski narod. Baltičke države i Poljaci u svoj kritici ne smiju previdjeti da Rusija nije SSSR, već jedna država koja se, uz sve teškoće, izjasnila za demokratski razvoj.

Ne samo istočnim Europljanima pada teško suočiti se sa svim poglavljima svoje povijesti. Većina naroda naginje ili nijekanju ili davanju drugog smisla tamnim stranicama vlastite povijesti. 9. svibnja 1945. upravo nas uči da onaj tko iz povijesti želi učiti i želi istinsku pomirbu povijest ne smije lažirati.