Rusija bira parlament u sjenci teroristickog napada

Nakon jucerašnjeg teroristickog napada na vlak na jugu Rusije, vec prakticno danas navecer ova zemlja pocinje sa izborom novog parlamenta. Niti nova saznanja o eksploziji u vlaku pri kojoj je sada vec 42 ljudi poginulo, nisu promijenila mišljenje tko je organizator napada - cecenski nalogodavci, kao što je rekao ministar pravosuda Juri Caika - iako su neke prvotne pretpostavke ispravljene: naime, nije se radilo o samo jednoj nepoznatoj ženi, nego su napad izvele cetri osobe, tri žene i jedan muškarac koji je sam imao na sebi oko 10 kilograma eksploziva i povrh toga još i rucne bombe na nogama da eksplozija bude što smrtonosnija. No iako je rezultat ovog napada doista zastrašujuci - vagon u kojem je izazvana eksplozija prakticno je prepolovljen a osim mrtvih, 208 osoba je povrijedeno i što je žalosno ispunjenje prijetnje cecenskih pobunjenika kako ce Rusima "goriti tlo pod nogama", malo je vjerojatno kako ce to imati ikakv uticaj na predstojece izbore za 450 zastupnika Dume, kako se zove ruski parlament. Štoviše, ruski predsjednik bi nakon ovih izbora mogao cak racunati i na još jacu podršku jer su se dvije stranke koje su ga dosada podržavale spojile u koaliciju "Jedinstvena Rusija" i ona može racnati na podršku oko 30% gradana. Druga po velicini stranka u parlamentu mogla bi biti Komunisiticka partija Genadija Žuganova sa oko 24% podrške iako njena popularnost opada a od ostalih 18 stranaka i 5 izbornih koalicija samo još tri stranke mogu racunati da ce prijeci izborni prag od 5% - izmedu ostalih i nacionalisticki takozvani liberali Žirinovskog. No ruski je parlament vec u trenutku rodenja dobio manu koju se nikad nije riješio - car Aleksandar je nakon dugog natezanja dopustio izbor parlamenta ali nije shvatio zašto bi trebao dopustiti da neko tijelo zastupa i drugo mišljenje nego što ga on sam ima - pa ga je par mjeseci nakon izbora raspustio jer je bilo previše opozicionera. To pravo vladara da saziva i raspušta parlament i tek donekle sluša njegovo mišljenje ostalo je u nasljede i predsjedniku Putinu i obzirom na njegov obracun i sa slobodnim medijima i sa svim snagama koji bi mogli ugroziti njegovo prijestolje u Kremlju - i sa tajkunima koji su imalo liberalno orjentirani pa i sa pokretom otpora u Ceceniji - jedini izbori koji jesu relevantni za buducu politiku Rusije su oni predsjednicki koji ce se održati 14. ožujka - ali ni na njima malo tko sumnja da ce Putin izaci kao pobjednik. Za svaki slucaj, list Nezavisnaja Gazeta objavila je kako i Centralna izborna komisija proglasila kako je broj biraca u prvoj polovini 2003. porastao za 2 milijuna. Istovremeno, prema statistickim podacima, ukupan broj stanovnika je opao za gotovo pola milijuna. Nije teško doci do zakljucka, navodi list, da su to "mrtve duše" koje, po potrebi, mogu glasovati onako kako to Kremlj želi.