Rusija će (možda) pomoći eurozoni
16. prosinca 2011
«Spremni smo uložiti sva financijska sredstva kako bi podržali europsko gospodarstvo i eurozonu», naglasio je ruski predsjednik Dimitrij Medvedjev. Prije toga je savjetnik ruskog predsjednika Arkadij Dvorkovič spomenuo iznos od 20 milijardi dolara ili oko 15,4 milijardi eura, kojim bi Rusija «sudjelovala sa svoje strane u pružanju financijske potpore». Deset milijardi Rusija bi uplatila izravno u Fond za spašavanje, a još deset bi mogla doznačiti preko Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Rusija spremna pružiti pomoć
Kod prvih deset milijardi dolara radi se o novcu kojeg Rusija dobiva svakle godine od MMF-a. Rusija je spremna da taj iznos ostane kod MMF-a, ukoliko Međunarodni monetarni fond to smatra nužnim. Zauzvrat zemlje eurozone moraju ostati pri svojem prvobitnom cilju glede Fonda za spašavanje eura, odnosno namjeri da ga povećaju putem kreditne "poluge" na iznos od jednog bilijuna eura.
U listopadu jedan od glavnih gospodarskih savjetnika vlade u Moskvi načelno je bio otvoren za pružanje pomoći eurozoni zaobilaznim putem preko MMF-a. Na prošlotjednom summitu zemlje eurozone su dogovorile da će u roku od nekoliko dana pojasniti mogu li središnje banke zemalja članica MMF-u staviti na raspolaganje dodatnih 200 milijardi eura u obliku bilateranih zajmova. Novac bi se zaobilaznim putem "vratio" u Europu. MMF sudjeluje u dosadašnjoj pomoći za Portugal, Irsku i Grčku s jednom trećinom posuđenog novca.
«Spas eura je u interesu Rusije»
Predsjednik Medvedjev je jasno naglasio interese Rusije da se spasi euro, jer gospodarski odnosi Rusije s Europskom unijom čine ukupno 41 posto ekonomske razmjene te zemlje.
U sporu oko ukidanja viza za ruske građana za što se Moskva bori već čitav niz godina, nije zabilježen napredak. Obje strane dogovorile su poduzimanje zajedničkih koraka, kako bi ukinuli vize prije svega za kratke boravke ruskih građana. Predsjednik Europske komisije Barroso ublažio je nade u skori dogovor. Do ukidanja viza za Ruse najvjerojatnije neće još biti ostvaren dogovor u idućih 12 mjeseci.
Kritike EU-a na račun izbora
Predsjednik Medvedjev morao je saslušati kritike iz Europskog parlameta. Unija je «zabrinuta zbog nepravilnosti i nedostatka poštenih izbora, kako su javili promatrači OESS-a», naglasio je predsjednik Vijeća Europske unije, Herman Van Rompuyj.
Što se tiče zabrinutosti Europske unije oko parlamentarnih izbora, Medvedjeva to nije toliko pogodilo, jer je ruski predsjednik ukazao i na netrpeljivost i neprijateljstva prema strancima koja postoje i u članicama Unije, primjerice protiv ruske manjine u baltičkim državama. Medvedev je poručio kako izbori u Rusiji pripadaju ruskim građanima i ruskom parlamentu, te nije dopustio i odbacio je sve kritike, što prema njegovom mišljenju predstavlja miješanje u unutarnja ruska pitanja.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Od. ured.: S. Matić