1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rusi i Amerikanci ponovo o razoružanju

Sjedinjene Države i Rusija žele ponovo razgovarati o nuklearnom razoružanju. U Ženevi se danas (6.3.) zbog toga sastaju nova američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton i njezin ruski kolega Sergej Lavrov.

Glava Statue slobode je samo lubanja

Detalj s demonstracije protiv atomskog oružja iz 2005.

U prosincu ove godine istječe ugovor o smanjenju strateškog naoružanja START II (Strategic Arms Reduction Treaty). Nova američka ministrica Hillary Clinton namjerava, drukčije nego njezina konzervativna prethodnica, razmotriti ruske želje i brzo sklopiti novi ugovor. Rusija želi koliko je moguće smanjiti broj atomskih raketa, jer je njihovo održavanje skupo. Obje strane se načelno slažu da su ostaci iz Hladnog rata sa sigurnosnog stajališta suvišni. Pa ipak je provedba ugovora o razoružanju posljednjih godina uvijek zapinjala na detaljima i propadala zbog političkih prijepora.

Grafički prikaz funkcioniranja proturaketnog štita

Ovako je trebao funkcionirati američki raketni štit u Poljskoj i Češkoj

Ugovor START II, koji je potpisan 1993. nikad stvarno nije stupio na snagu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je 14. lipnja 2002. ugovor START II proglasio mrtvim. Dan ranije su Sjedinjene Države odustale od ugovora o razoružanju, kako bi mogle graditi novi strateški proturaketni štit. Ali, Putin i tadašnji američki predsjednik su sklopili novi ugovor nazvan SORT. U njemu se određuje da obje strane teže da do 2012. godine dosegnu gornju granicu interkontinentalnih raketa od 1.700 do 2.200 raketa na svakoj strani. Ali, to je bila samo namjera, cilj pregovora. SAD se želi danas nadovezati na taj prijedlog.

Ugovor nije na snazi, ali ispunjen

Bush i Gorbačov ispred američke i sovjetske zastave

Ugovor START I potpisali su 31.07.1991. američki predsjednik George Bush senior (lijevo) i sovjetski predsjednik Mihail Gorbačow

Obje strane bi do kraja godine htjele dovršiti ugovor koji će zamijeniti ugovor START II. S međunarodno-pravnoga gledišta danas još vrijede gornje granice iz stvarno ratificiranog ugovora START I. A po njemu SAD i Rusija smiju stacionirati po 6.000 bojevih glava. U stvarnosti su odredbe iz ugovora START II već odavno ispunjene. SAD ima, prema procjenama, oko 2.300 bojevih glava, Rusija znatno manje. Interkontinentalne rakete trenutno nisu usmjerene na konkretne ciljeve.

U Ženevi bi istovremeno trebalo biti govora o američkom raketnom štitu koji bi trebao štititi od mogućih raketa iz Irana i Sjeverne Koreje. Dosad su Sjedinjene Države odbacivale ruske zahtjeve s tim u vezi. U taj paket pripada i Ugovor o konvencionalnim snagama u Europi (KSE) koji propisuje gornje granice ruskih i NATO-ovih trupa, ali koji također nikad nije kompletan ratificiran i zato još nije stupio na snagu.

Autor: Bernd Riegert / Anto Janković

Odgovorni urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva